Božić, u hrvatskom jeziku mali Bog, blagdan je Isusovog rođenja te uz Uskrs i Duhove, jedan od tri najveća krščanska blagdana. U mnogim je državama svijeta, pa i u Hrvatskoj državni blagdan. U liturgiji službeni mu je naziv Dan rođenja Gospodina našega Isusa Krista. Prvi kršćani nisu slavili Božić, tek kasnije je uspostavljen datum kojeg znamo i danas - 25. prosinca.
Zašto baš tada, ne zna se sa sigurnošću jer točan datum Isusova rođenja nije poznat, no prema jednoj teoriji, Crkva je htjela raščistiti s poganskim tradicijama. Tog datuma stari Rimljani slavili rođenje boga sunca. Otprilike u to vrijeme slavile su se i najpoznatije rimske svetkovine - Saturnalije.
Bilo je to vrijeme opuštanja, veselja, ali i darivanja. To su ujedno bili i dani kad svjetlo pobjeđuje tamu - odnosno kad dani postaju sve dulji. Običaj slavljena Božića potom se proširio, a neko vrijeme čak se obilježavalo 40 dana prije Božića, već od svetog Martina 11. studenog. To vrijeme je kasnije skraćeno na četiri tjedna adventa kakvog danas poznajemo.
Božić danas, globaliziran, bučan, šaren i komercijaliziran, daleko je od Božića kakve su slavili naši preci. No ono što ovaj blagdan znači vjernicima možda je najbolje sročio kršćanski filozof Aurelije Augustin (4./5. stoljeće) koji je rekao kako se u Božiću "Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti".
Tradicija Božića u svakom slučaju je zanimljiva. A koliko znate o njoj, provjerite u kvizu koji smo vam pripremili.
Imate pogrešku na drugom pitanju: "Isus je rođen u vrijeme vladavine kojeg rimskog cara?", naime ponudili ste dva točna odgovora Oktavijan i August, a priznajete samo August što je netočno. Naime Oktavijan i August su ista osoba odnosno prvi rimski car, pravo ime mu je Oktavijan a August mu je titula koju mu je dodijelio Senat a koja mu je kasnije postala uvriježena kao ime pod kojim je najpoznatiji.