Sredinom srpnja istječe drugi mandat guvernera Borisa Vujčića, koji je upravo domaćin 30. jubilarne Dubrovačke konferencije u čijem radu sudjeluje i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, kojoj je ovo drugi put da službeno boravi u Hrvatskoj. Prvi put je kao šefica MMF-a 2017., zajedno s Borisom Vujčićem, pokrenula održavanje zajedničke konferencije, a sada je došla kako bi mu dala podršku i za treći mandat na guvernerskoj poziciji.
"Kad imate priliku raditi s grupom ljudi, posebice muškaraca, kada su dobri, želite nastaviti suradnju. Nadam se da ću s Borisom nastaviti raditi što je dulje moguće. To je moje viđenje, no odluka nije na meni", izjavila je Lagarde. U govoru pred uzvanicima Lagarde je istaknula da inflaciju guraju i dvije strukturne sile s kojima monetarne vlasti nemaju gotovo nikakvo iskustvo, a to su geopolitička fragmentacija i klimatske promjene.
Postoje neke novije studije koje pokušavaju kvantificirati utjecaj sukoba. Jedna studija, na primjer, procjenjuje da u zemljama koje su geografski blizu ratne zone proizvodnja pada za više od 10% tijekom pet godina, a inflacija u prosjeku raste za 5 postotnih bodova. Klimatske promjene jednako je teško predvidjeti, kao što je vidljivo, na primjer, u borbama s kojima se industrija osiguranja suočava da točno odredi cijenu klimatskih rizika.
"Sve veća učestalost ekstremnih vremenskih događaja znači da troškovi šteta više ne odgovaraju povijesnim podacima koji se koriste za cjenovni rizik. Prošla je godina rekordna po broju osiguranih elementarnih nepogoda dosad", rekla je Lagarde i dodala da povijest sugerira da bi se prilika za ponovnu izgradnju međunarodnog poretka još dugo čekala, ako bi se srušio. Dosegne li pak globalno zagrijavanje određenu razinu, mogli bismo vidjeti nepovratne transformacije.
Klimatske promjene također povećavaju neizvjesnost u vezi s inflacijom: istraživanje ECB-a otkriva da bi ekstremne ljetne vrućine u konačnici mogle povećati inflaciju hrane u eurozoni za između jedan i dva postotna boda, navela je šefica Europske središnje banke te dodala da se kreatori politike danas bore s novim vrstama rizika.
Iako bi najbolji scenarij bio da kreatori politika rade zajedno kako bi spriječili materijalizaciju ovih rizika, moramo biti spremni za "drugi najbolji" svijet. "To će biti svijet obilježen višim razinama neizvjesnosti i volatilnosti, a to će stvoriti napetosti za središnje banke koje ćemo morati riješiti. Padaju mi na pamet riječi hrvatskog pjesnika Antuna Branka Šimića: 'Čovječe, pazi da ne hodaš malen pod zvijezdama.' Kreatori politike nisu zarobljenici sudbine i postoji prostor za djelovanje", zaključila je Lagarde svoj govor pred okupljenima u Dubrovniku.