Lalovac bi rezao rashode, Milanović odlučivao srcem

Snađite se sami, Milanovićeva vlada zna gdje se dosad griješilo, ali još nije načisto s time kako bi te greške ispravila. S takvom su porukom brojni poduzetnici okupljeni na Liderovu Danu planova mogli napustiti dvoranu nakon što su čuli izlaganje predsjednika Vlade Milanovića i ministra financija Lalovca o planovima za iduću godinu. Ne spominjući konkretnije brojke, ministar financija nekoliko je puta kazao da će provesti snažno smanjenje rashoda, no premijer je bio umjereniji, govorio je da mu prevelika očekivanja građana stvaraju stres, politika je proces koji traje, a u odluke treba uključiti i srce. Njihov nastup pratili su brojni poduzetnici, bivši HDZ-ovi ministri, direktori banaka, menadžeri, bivši guverner Rohatinski.

Važno za državu

– Preuzimanje rizika ta je hrabrost koja Hrvatskoj nedostaje. Ključna je brojka gospodarski rast, no ne možemo je istaknuti kao postignuće – priznao je Milanović i poručio da se griješilo s ulaganjem u šoping-centre i velike infrastrukturne projekte, kasni se s mnogim odlukama, no kredite treba vraćati.

– Država je skupa i nije se prilagodila krizi. Dramatično se prilagodio samo privatni sektor i mi to želimo promijeniti – rekao je premijer, no iz njegova izlaganja izostao je ključni odgovor – kako i kada? Kao primjer dobrih, ali deset godina zakašnjelih zahvata spomenuo je natječaj za turistički kompleks Kupare i centralni obračun plaća, koji je ‘prije deset godina mogao dizajnirati i malo pametniji srednjoškolac’. No zašto uz COP država i ove godine troši za plaće više od plana, nije rekao. Pola sata kasnije ministar financija Boris Lalovac naveo je da za plaće trošimo četiri milijarde više nego 2008., a po šest milijardi kuna za zdravstvo i mirovinski sustav. Troškovi su veći, a nismo postali učinkovitiji.

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

– Mi smo se s padom BDP-a od 13 posto vratili na razine iz 2004. ili 2005. godine i sad se moramo s rashodima prilagoditi postojećim poslovnim aktivnostima – rekao je Lalovac dodajući, međutim, da to ne znači da će proračun srezati na sto milijardi kuna, što u je u intervjuu Lideru savjetovao Nikica Valentić. Bivši je premijer stava da u ovom trenutku ekonomija ne može podnijeti proračun veći od 100 ili 105 milijardi kuna pa bi stranke trebale kampanju za iduće parlamentarne izbore voditi tako da od birača zatraže podršku za smanjenje proračunske potrošnje. Valentić je upravo takav pristup savjetovao svom HDZ-u, koji se upravo na reformi javne uprave i uštedama ovaj tjedan razišao s bivšom ministricom financija Martinom Dalić. Jednako kao i HDZ, i Milanović je okrenut izborima pa kaže da ni danas ne može odgovoriti zašto je Račan izgubio izbore 2003., a te je godine ostvario rast od 6 posto. Njemu se takav scenarij sigurno neće dogoditi.

Važno za državu

Na naknadno pitanje novinara što je s proračunom za 2015. i prema kojoj će se godini ravnati kod smanjenja rashoda, Lalovac je rekao da još analizira proračunske stavke, ali da bi to ‘mogle biti 2007. ili 2008. godina’. Podsjećamo, proračun je 2008. godine završio sa 118 milijardi kuna rashoda, što je 12 milijardi kuna manje nego sada. Lalovac kaže da se dubinski analiziraju četiri područja – administracija, subvencije, zdravstvo i agencije – i na tim stavkama treba očekivati uštede, no sigurno ne tolike da bi se ukupni rashodi smanjili za 12 milijardi kuna. Posebno će se analizirati poslovi putem javne nabave i tvrtke kojima se oni dodjeljuju. Uz Ministarstvo financija u analizi proračunske potrošnje sudjeluje i Svjetska banka, a njezin predstavnik za Hrvatsku Carlos Pinerua jučer je u intervjuu Bloombergu pozvao na reforme jer nam je šest godina pada donijelo ‘promjene koje nećemo uspjeti nadoknaditi’.