Lalovac: Guverner s 50.000 kn plaće i suradnikom s avionom nema pojma kako žive građani

Guverner koji ima 50 tisuća kuna neto plaće i više od 300 dana boravi izvan zemlje, a njegov prvi suradnik ima privatni avion nema pojma kako žive ljudi u Hrvatskoj, komentar je ministra financija Borisa Lalovca na kritike njegova zakona o konverziji koje su stigle iz središnje banke. Nakon što je Vlada prihvatila zakon, bankarski je sektor zapucao iz svih oružja jer se sav trošak te operacije prebacuje na banke. Lobistički pritisak pojačava se prema Bruxellesu, ali i hrvatskom parlamentu koji bi idućih dana trebao dati zeleno svjetlo Vladinu prijedlogu. Dodatnu je vatru potpalilo mišljenje Hrvatske narodne banke koja se u očitovanju Ministarstvu financija na prijedlog zakona negativno izjasnila o konverziji.

Problematično rješenje

Guverner Boris Vujčić dosad se javno klonio otvorenih kritika, no u dopisu koji je u poslao Ministarstvu naveo je niz razloga zbog kojih smatra da je predloženo rješenje problematično: ono može dovesti do pada kreditnog rejtinga, dizanja kamatnih stopa, pritisaka na tečaj, nepovjerenja u financijski sustav, njime se ne pomaže najranjivijim skupinama, a k tome upitna je i ustavnost cijelog paketa zakona. Protiv Vladina rješenja izjasnio se i šef oporbe Tomislav Karamarko jer je mišljenja da će trošak konverzije na kraju platiti porezni obveznici.

Oštar Lalovčev odgovor pokazuje da je Milanovićeva ekipa kritike iz HNB-a doživjela kao nož u leđa, a sam premijer svog je prijatelja guvernera bocnuo da se ponaša poput domobrana: upozorava na sve što bi se moglo dogoditi, ali nikad ne preuzima odgovornost ni za što. Ziheraški je to i konzervativno, kazao je Milanović koji ni Karamarku nije ostao dužan rekavši da su i Šukeri, Karamarci, Sanaderi, Jandrokovići i drugi šutjeli 'ko zaliveni' prije sedam-osam godina. HNB je u subotu poslijepodne izašao s ublaženim priopćenjem u kojemu navode da Hrvatska narodna banka ima i odlučnosti i instrumente da održi stabilnost tečaja i bankovnog sustava 'u mjeri u kojoj bi se prepoznati rizici mogli materijalizirati'. HNB potvrđuje da je opširno i detaljno upozorio predlagača zakona na sve moguće posljedice konverzije, a na Vladi je i parlamentu da preuzmu odgovornost za svoje poteze i moguće posljedice.

– Banka ne donosi zakone, to čine Vlada i Sabor, a čak i da banka prijedlog zakona ne podržava, Vlada bi ga svejedno provela – istaknuo je Milanović u Tisnom na otoku Murteru, gdje se otvorio novi dječji vrtić. HNB u jučerašnjem priopćenju ističe da će bankarski sustav i nakon konverzije ostati stabilan, jer ima visoke rezerve, ali zbog gubitka banaka koji se procjenjuje na osam milijardi kuna, kapitalna će adekvatnost banaka pasti za 3,7 postotnih poena. Austrijski ministar financija oštro je kritizirao vladin prijedlog kao 'nacionalistički i nepošten', a Europskoj komisiji pisali su i hrvatski bankari koji predlažu Vladi da povuče prijedlog zakona, otvori dijalog s bankama i zadrži zamrznuti tečaj sve dok se ne postigne dogovor.

– Austrijskom ministru financija nisam ja kriv što su njihove banke špekulirale i muljale. Ovo neće oštetiti banke, ali će izvući iz jako teškog položaja brojne građane – rekao je Milanović koji, kao i njegov ministar financija, ničim ne pokazuje da su ih pokolebale primjedbe.

"Samo ne u kune"

– Razgovarali smo s guvernerom, on je bio uključen u proces donošenja zakona. Konverzija u eure upravo je Vujčićev prijedlog jer je stalno govorio 'samo ne u kune, to će srušiti rezerve' – prokomentirao je Boris Lalovac. Procjenjuje se da će konverzija švicaraca u eure uzeti milijardu eura deviznih rezervi.

– Što se tečajne stabilnosti tiče, HNB ima odlučnost, instrumente i kredibilitet da je održi kao i dosad – kaže Vujčić.

>> Do subote 14.11. stižu niže rate kredita u švicarcima!

>> Lalovac Vujčiću: Fiksne kamate na eurokredite samo ako su na teret banaka!