Boris Lalovac:

'Ne bismo htjeli da nas liječe liječnici iz Rumunjske i Bugarske'

Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
'Ne bismo htjeli da nas liječe liječnici iz Rumunjske i Bugarske'
09.07.2014.
u 20:12
– Razmišljamo i o povećanju neoporezivog dijela dohotka na 2600 kuna kako bismo pomogli i socijalno najugroženijima – kazao je ministar Lalovac.
Pogledaj originalni članak

Ministar financija Boris Lalovac u Dnevniku HRT-a komentirao je najavu da će ukinuti najvišu stopu poreza na dohodak koja u Hrvatskoj iznosi 40 posto kako bi se poslodavcima smanjila cijena rada za radnike s neto plaćama višim od 8800 kuna.

Lalovac je kazao da rade razne simulacije efekata promjena poreznih razreda na gospodarstvo te dodao da je u Hrvatskoj oko 150 tisuća ljudi koji plaćaju najvišu stopu poreza na dohodak, a kao drugu opciju koju razmatraju naveo je podizanje poreznih razreda pa bi viši dio dohotka bio neoporeziv.

2 milijarde kuna manje u proračunu

– Razmišljamo i o povećanju neoporezivog dijela dohotka na 2600 kuna kako bismo pomogli i socijalno najugroženijima – kazao je ministar te dodao kako najviše radnika koji plaćaju 40 posto poreza na dohodak radi u prerađivačkoj industriji, u visokoj tehnologiji i digitalnoj ekonomiji, a to su i liječnici, sveučilišni profesori i znanstvenici. – Prema našim izračunima, ukupan učinak ukidanja te stope bilo bi oko 2 milijarde kuna –  kazao je Lalovac i dodao kako je važnija činjenica od gubitka u proračunu da bi se time postigli pozitivni učinci za gospodarstvo i potrošnju i spriječio odlazak liječnika, sveučilišnih profesora i znanstvenika iz Hrvatske.

– Vidjeli ste u zadnje vrijeme da mnoštvo naših liječnika odlazi preko granice, u Europu, na bolje plaćene poslove. Ne bismo htjeli da nam jednog dana iz Bugarske i Rumunjske dolaze liječnici liječiti u Hrvatsku samo zato što mi nismo bili dovoljno stimulativni da naši liječnici i znanstvenici ostaju u Hrvatskoj – kazao je Lalovac i dodao kako je najskloniji onoj mogućnosti koja daje "jači i snažniji efekt". – Moramo razmišljati o našim najugroženijim građanima i na koji način njih pomaknuti iz nižeg u viši dohodak – kazao je Lalovac i dodao da se to može raditi samo strukturnim promjenama u ekonomiji.

Lalovac je kazao i da zasad ne priprema rebalans proračuna, nego da će manjak novca u budžetu pokušati nadomjestiti uvođenjem novog načina rada Porezne uprave koju će staviti "u službu poticanja poduzetništva". – Ne želimo samo biti računovodstvo koje samo mjeri prihode i rashode. Iz temelja mijenjamo filozofiju punjenja proračuna, a ako se ostvari ova najava za dohodak, to bi moglo biti poticajno za punjenje proračuna i zapošljavanje –  rekao je ministar financija.

Slaže li se Milanović s Lalovcem?

Komentirao je i posjet Bruxellesu gdje je još jednom Europskoj komisiji ponovio stav da Hrvatskoj nije prihvatljiva njihova preporuka o ubrzavanju pomicanja odlaska u mirovinu sa 65. na 67 godina. – Još godinu dana ćemo s njima razgovarati o tome – kazao je Lalovac.

No, čini se kako ministar Lalovac "oporbu" svome prijedlogu o ukidanju stope od 40 posto poreza na dohodak ima u premijeru Zoranu Milanoviću. –  U ovom trenutku ta stopa po nama ne odbija ljude iz svijeta i regije koji zarađuju više, a koji bi možda zbog toga bili destimulirani doći u Hrvatsku. U Europi ta stopa zna biti i viša pa to ne znači da ti ljudi bježe iz država – rekao je Milanović tijekom današnjeg posjeta Slavoniji.

>>Ukidanje stope od 40% neće povećati plaće dužnosnika

>>Ukida se najveća stopa poreza na plaće od 40%?

>>Ivica Mudrinić: Stopom poreza na plaće od 40 posto kažnjavaju se stručnjaci

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 43

DE
denis12345
22:08 09.07.2014.

Ukupna bruto davanja na plaće su prevelika, a posebno to dolazi do izražaja kod nešto većih plaća. Nažalost, to već duži niz godina određuje strukturu našeg gospodarstva jer mali poslodavci jednostavno ne mogu zapošljavati visoko obrazovane ili jednostavno vrhunske kadrove koji su potrebni za razvoj poslovanja, razvoj novih proizdova i usluga. Ukupna bruto plaća na 15 tisuća kn neto u Zagrebu iznosi gotovo 34 tisuće kn, znači 15 tisuća kn radniku, a još 19 tisuća državi. Zato jer nemamo za plaćanje stručnjaka, mladi se niti ne školuju za zanimanja gdje su takve plaće moguće. Traži se sigurnost u državnoj službi. Rezultat svega toga je stagnacija cijelog društva i gospodarstva, pa smo osuđeni na različite lohn poslove gdje su plaće male. Kod nas mogu dolaziti samo investicije gdje se traži jeftina radna snage s plaćama između miminalnih 2200 do 3000 kn.

PA
pacijent
21:06 09.07.2014.

lijecnici iz bugarske i rumunije su vec odavno po zapadu tako da ovo sto govoris je jedna obicna glupost i niko ti nece doci iz eu samo oni koji nemaju kud ce doc da bi koju godinu kasnije opet otisli dalje kad vide sta radite

OS
osvrt
20:39 09.07.2014.

2 000 000 000 kuna manje u proračunu je važnije od toga "da nas liječe Buari i Rumunji"? Je li stvarno toliko naših liječnika i znanstvenika odlazi iz Hrvatske? Vjerojatnije bi bilo primjerenije dati im veće plaće ako je potrebno. Zanimljiva je i opaska o porezima u bogatijim državama, možda nije ništa manja. Dragi moji političari, u ovoj zemlji žive i drugi ljudi osim onih najbogatijih, pa dajte stvorite uvjete i za njihov rad, pa i život dostojan čovjeka.