Rast BDP-a, bolje poslovanje kompanija i naplata poreza, zasad i rashodi koji ne odstupaju od plana te gotovo dvostruko veći iznos sredstava povučenih iz fondova EU u usporedbi s lanjskih sedam mjeseci – sve se to odrazilo na proračunsku sliku. Deficit je za sedam mjeseci 8,5 milijardi kuna, a lani je u istom razdoblju iznosio 8,8 milijardi kuna.
– Nastavi li se takvim tempom do kraja godine, mogli bismo imati i manji deficit od zadanih pet posto BDP-a, odnosno mogao bi biti i jedan postotni bod niži, oko četiri posto – kaže ministar financija Boris Lalovac. Razlika deficita u odnosu na lanjskih sedam mjeseci je i veća, pridodaju li se lanjskom deficitu prebačene tri milijarde kuna iz drugog u prvi mirovinski stup. No ni planirane dvije milijarde kuna ove godine još nisu prebačene u prvi stup. Najveći dio deficita, 7,7 milijardi kuna, odnosi se na kamate pa ispada da je primarni deficit 750 milijuna kuna.
Javni dug pod nadzor
Kako kaže Lalovac, Europska komisija tražit će da uđemo u primarni suficit. Zato što trebamo stabilizirati javni dug, što se traži i od svake zemlje koja otplaćuje visoke kamate. U sedam mjeseci bila je bolja naplata svih poreza u odnosu na lanjskih sedam mjeseci. Prihodi od PDV-a iznosili su 24,2 milijarde kuna, što je oko dvije milijarde više nego lani, a i 1,5 milijardi više od plana. Prihodi od trošarina veći su za 400 milijuna kuna, a rezultat je to prije svega ovogodišnjeg povećanja trošarina na gorivo. Od naftnih derivata u sedam mjeseci prikupljeno je četiri milijarde kuna, a od duhana 2,2 milijarde. Bolje poslovanje kompanija pridonijelo je većem prihodu od poreza na dobit koji je iznosilo 3,8 milijardi kuna i viši je 400 milijuna kuna nego lani, a rastao je i prihod od poreza na dohodak za oko 400 milijuna i iznosio je 1,1 milijardu kuna, prije svega zbog uvođenja kamata na štednju. U sedam mjeseci povukli smo i više novca iz fondova EU, oko 2,7 milijardi kuna, što je oko 1,2 milijarde više nego lani, a to pokazuje da ćemo ove godine uspjeti više novca dobiti nego uplatiti u proračun EU.
Neočekivana jamstva
I rashodi su bolji od planiranih. Za plaće je potrošeno 13,9 milijardi kuna, što pokazuje da ima prostora za uštedu do kraja godine od čak 700 do 800 milijuna kuna. No Lalovac najavljuje da će svakako voditi brigu da se proračunski korisnici "drže reda" i do kraja godine, kada učestalo rashodi izmaknu kontroli i stvore problem svakom ministru financija.
Naime, u ovaj centralni proračun trebat će još pridodati i rashode javnih tvrtki i izvanproračunskih korisnika, što je, primjerice, lani znatno pogoršalo iznos deficita, zbog jamstva za Cargo i ZLZ. Ove godine iznosi jamstava su manji.
Na posljednjoj sjednici Vlade dobio ga je Brodarski institut, što Lalovac procjenjuje kao dobar potez s obzirom na to da su prebijeni dugovi bankama, a manjim intervencijama iz proračuna pomoći će se i Imunološkom zavodu.
>> Nenaplatu poreza na otocima EK je zamjerao i Grčkoj
>> 'U mjesec dana izdaju samo 10 računa. Kako?'
>> Lalovac stvorio sektor moćniji od Porezne uprave - evo kako djeluje
pa to je nemoguće..... hrvatska u deficitu ranga grčke... super! oduševljen sam!