Unatoč iseljavanju mladih ljudi, broj sklopljenih brakova u Hrvatskoj ne pada, pa je lani sklopljeno 21.397 brakova prema najnovijim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Ako ti privremeni podaci o broju sklopljenih brakova postanu službeni u srpnju ove godine, to će značiti da je u 2018. bilo najviše vjenčanja u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Stoga se nameće pitanje imamo li više brakova jer se mladi parovi vjenčaju u Hrvatskoj prije iseljavanja u druge države EU te zbog vjenčanja hrvatskih državljana i stranaca koja se radi tradicionalnih razloga, prisustva obitelji i rodbine, održavaju u našoj zemlji, a zapravo, ti parovi već žive u inozemstvu?
Švedska stimulira vjenčanja
Također, kako doznajemo od naših građana koji žive u iseljeništvu, mladi parovi koji, primjerice, odlaze živjeti u Švedsku prije toga se vjenčaju u Hrvatskoj jer zbog švedske populacijske i radne politike bračni parovi na temelju bračnog statusa imaju određene beneficije, dodatak na plaću, a ako je jedan od dvoje partnera nezaposlen, drugi automatski preko njega ima zdravstveno osiguranje, što ne vrijedi u slučaju da žive u izvanbračnoj zajednici. Naime, Švedska je u vrhu članica EU po broju izvanbračnih zajednica i, očito, i zato ta država stimulira brakove smatrajući ih trajnijom zajednicom.
– Osim za svoje državljane Švedska stimulira dolazak i ostanak mladih vjenčanih parova jer smatraju da će se jednostavnije integrirati u društvo i to je dio njihove populacijske i radne politike. Takve mjere provode se u uređenim zemljama poput Švedske i Danske. Stoga se pretpostavka da imamo veći broj sklopljenih brakova unatoč velikom iseljavanju u kojem je 60,70% mladih, može povezati i s ovakvim razlozima mladih za vjenčanje u Hrvatskoj prije iseljavanja – kaže demograf Stjepan Šterc.
Njegov kolega Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar smatra da će privremeni podatak od 21.397 sklopljenih brakova u 2018. zasigurno biti manji od službenog broja koji će biti objavljen u srpnju jer se to dogodilo i lani kad je sklopljeno 20.310 brakova. Ako se to dogodi i ove godine, nećemo moći govoriti o porastu broja sklopljenih brakova, ali ni padu. Pokos tumači zašto:
– Broj sklopljenih brakova ne opada u opsegu koji bi se mogao očekivati kod nas zbog velikog broja iseljenih, a razloga je nekoliko. Prvi je taj što dio iseljenih građana dolazi sklopiti brak u Hrvatsku zbog obitelji, rođaka, prijatelja, susjeda... Drugi razlog leži u činjenici da u Hrvatskoj sve više brakova sklapaju stranci te hrvatski državljani sa strancem. Tako je 2015. bilo 91,5% sklopljenih brakova između hrvatskih državljana, dok je 2018. taj udio iznosio 90,1% svih sklopljenih brakova. U istom se razdoblju broj sklopljenih brakova u kojima su ženik i nevjesta bili stranci povećao s 2,0% na 2,7%, a udio brakova u kojima je samo jedan od supružnika stranac sa 6,5% na 7,2%. Među njima je vjerojatno i dobar dio iseljenika koji su partnera pronašli u drugoj državi – govori Pokos.
Više i drugog, trećeg braka...
Pokos ističe da je uočljiv i trend sve manjeg broja sklapanja prvih brakova, a povećanja udjela sklapanja drugog, trećeg ili višeg broja brakova u Hrvatskoj. Posljednji raspoloživi podaci za 2017. kazuju kako je prvi brak sklopilo 88,2% ženika te 88,4% nevjesta dok je 2010. taj udio kod ženika iznosio 91,2%, a kod nevjesta 91,6%. S druge strane, između 2010. i 2017. udio udovaca i razvedenih koji su sklopili drugi brak povećan je s 8,8% na 11,8% kod ženika te sa 8,3% na 11,6% kod nevjesta. Sve to, dakle, može utjecati što unatoč velikom iseljavanju mladih broj brakova ne pada.
Video: Jurio 250 kilometara na sat na A3
Među heteroseksualcima? Teško.