Prof. dr. Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade u intervjuu za portal HRT-a govori o brojevima, našem ponašanju i što nas čeka u situaciji s Covid-19. "U Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj u ovom trenutku je doista jako velik broj zaraženih. Moja osobna procjena je da je u Zagrebu najmanje 5%, a vjerojatno i više, ljudi aktivno zaraženo. To znači da je situacija doista dramatična i da svi sada moramo biti maksimalno odgovorni i paziti da se ne zarazimo, ali i da ne zarazimo druge, jer je puno ljudi infektivno, a da to niti ne znaju. No noć je najmračnija pred samu zoru, a kod nas već vidimo naznake da se izlaz iz tunela nazire.
Nakon vrlo velikog ubrzavanja širenja epidemije zadnjih nekoliko tjedana, vidimo prve jasne naznake promjene trenda i usporavanja širenja pandemije. To je posebice vidljivo u Zagrebu, gdje dnevni broj slučajeva ne raste već tjedan dana. No ne smijemo zaboraviti da porast broja hospitaliziranih i umrlih ljudi kasni dva do tri tjedna za brojem novozaraženih, tako da ćemo u Hrvatskoj nažalost sljedećih nekoliko tjedana imati sve veće bojeve teško bolesnih i umrlih ljudi", kazao je Lauc.
Video: Dragan Primorac objasnio načine testiranja na koronavirus: 'To je preduvjet za dobivanje realnih brojeva inficiranih'
Zemlje u Europi mahom se odlučuju za tzv. lockdown, zatvaranja, policijske satove, što time točno dobivamo?
"Virus se širi tako što s jednog čovjeka pređe na drugog. Bez kontakta među ljudima nema širenja virusa. Sve vlade u Europi donose mjere kojima pokušavaju smanjiti te kontakte. U nekim zemljama radi se o dobro promišljenim i odmjerenim mjerama, dok se u nekim drugim zemljama radi o paničnim reakcijama. Mislim da mi u Hrvatskoj imamo dobro odmjerenu politiku prilagodbe mjera stvarnom stanju. To se najbolje oslikava u činjenici da unatoč tome što je Hrvatska čitavo ljeto imala jedne od najblažih mjera u Europi, mi danas imamo značajno manje zaraženih ljudi na milijun stanovnika no recimo Češka, Belgija ili Slovenija.
Neki misle da bi Hrvatska trebala imati strože mjere, no iz primjera zemalja kao što su Argentina ili Peru, te nekih gradova u Europi, vidimo da nametnute mjere ne postižu željeni učinak. Primjerice, nakon 5 mjeseci vrlo strogog lockdowna, Argentina je po ukupnom broju umrlih na milijun stanovnika gotovo sustigla Brazil (koji je imao puno blaže mjere), a prema sadašnjim trendovima uskoro će ga i prestići. Isto tako, Manchester koji je već tjednima pod vrlo strogim mjerama ima vrlo slične brojeve kao i Zagreb u kojem su mjere bitno blaže. Veliko znanstveno istraživanje provedeno na 131 zemlji pokazalo je da su učinci strogih formalnih mjera zapravo vrlo skromni, te da je ključno ponašanje svakoga od nas kao pojedinca", dodao je.
Virus Sars-Cov-2 izaziva različite simptome i različite kliničke slike, a sad je jasno da to čak ne ovisi toliko ni o dobi pacijenta... Postoji li neki odgovor na to zašto je tomu tako?
"Nažalost, još uvijek puno toga ne znamo o tome što se događa u tijelu nakon što smo zaraženi sa SARS-CoV-2 virusom. Dob, ili bolje rečeno metabolički status organizma, je i dalje najbolji prediktor teškog oblika bolesti, a mladi i zdravi ljudi s teškim oblikom bolesti su ipak iznimka. Primjerice, nedavno je objavljeno istraživanje koje je pokazalo da oko 10% teških oblika bolesti može biti objašnjeno postojanjem autoimunih protutijela na interferon beta. To je vrlo rijedak poremećaj, no kada se puno ljudi zarazi onda taj inače nevidljivi poremećaj postaje jako vidljiv.
Sigurno postoje i neke druge predispozicije koje ćemo tek otkriti. Primjerice, naša istraživanja pokazuju da su razlike na koji način ljudi glikoziliraju svoja protutijela također povezane s teškim oblikom COVID-19, a to je nešto na što možemo utjecati, primjerice, zdravijim životnim stilom. Jedna od važnih stvari koju nas je ova pandemija naučila je da je iznimno važno misliti na svoje zdravlje jer su ljudi s bolestima koje su posljedice nezdravog životnog stila puno češće umirali od COVID-19 u odnosu prema zdravim ljudima", kaže Lauc.
Što je s imunitetom? Ovoga trenutka vidimo da i kod preboljelih antitijela nakon nekoliko mjeseci padaju u krvi- znači li to da su posve nezaštićeni od ponovne zaraze? Ili imunoloski sustav nije tako jednostavan?
"Imunološki sustav je iznimno kompliciran. On milijunima godina vodi rat s raznim bakterijama i virusima i za sada nas kao populaciju uspješno održava na životu. Normalno je da nakon infekcije titar protutijela pada, no ostaju nam takozvane memorijske B stanice koje brzo mogu napraviti jako puno protutijela ako ponovo dođemo u kontakt s virusom.m Postoji i takozvana stanična imunost, a istraživanja su pokazala da dio ljudi koji je bio u kontaktu s virusom ima "memoriju" tog virusa u T stanicama, što mu olakšava obranu ako ponovo dođe u kontakt s virusom. Teško je znati koliko dugo zaštita traje, a to je vjerojatno i jako individualno. Netko će možda biti zaštićen godinama, a netko drugi svega nekoliko mjeseci. Do sada je opisano svega dvadesetak slučajeva ponovne infekcije. Kod ponovnih infekcija u pravilu su simptomi bili blaži tako da imunitet očigledno traje barem neko vrijeme.
Je li virus mutirao i ako jest, hoće li to otežati pronalazak cjepiva? Za neke viruse, primjerice HIV, nikad i nismo pronašli učinkovito cjepivo...
"Kao i svi drugi virusi i SARS-CoV-2 mutira i mijenja se. No, srećom, mijenja se dosta sporije od primjerice gripe, a i ima značajno manji glikanski štit od HIV virusa. Cjepiva za SARS-CoV-2 su praktično već razvijena i samo se čekaju formalna odobrenja regulatornih tijela", kazao je Lauc
Oksfordsko cjepivo navodno je već proizvedeno u milijardu doza, a nije još prošlo testnu fazu 3 - govorimo li tu o mogućem riziku i poslovnom, ali i ljudi koji bi se trebali cijepiti?
"Ne znam koliko je doza pojedinog cjepiva već proizvedeno, no sumnjam da se radi o milijardu doza. To mi se čini logistički dosta nerealno. Ako je doista već proizveden velik broj doza, to samo znači da proizvođač ima dovoljno dokaza da je cjepivo učinkovito i sigurno. Ako cijepite 30,000 ljudi i ne vidite puno nuspojava, možete biti dosta uvjereni da je cjepivo sigurno. Negativni učinci cjepiva morali bi biti vidljivi nakon što ga isprobate na tolikom broju ljudi", rekao je.
Često se čuje, pogotovo u razgovorima na društvenim mrežama, da se ne trebamo pridržavati ničega jer ćemo se ionako, kad - tad, svi zaraziti ovim virusom. Je li ta tvrdnja točna?
"Ovaj virus se jako brzo širi i lako je moguće da će značajan dio populacije doći s njime u kontakt tijekom ove zime. No iznimno je važno da se to ne dogodi odjednom jer to onda zdravstveni sustav naprosto ne bi mogao podnijeti. Isto tako, iznimno je važno s koliko virusa dođete u kontakt. Čini se da kontakt s malim brojem virusnih čestica često ne uzrokuje bolest, dok oni koji dođu u kontakt s velikim brojem virusa puno češće razvijaju teške simptome bolesti. Primjerice, zdravstveni radnici su tu posebice izloženi, te ih nesrazmjerno puno obolijeva pa čak i umire. Neki znanstvenici misle da je kontakt s malim brojem virusa čak i koristan jer nam pruža priliku da razvijemo imunitet i budemo spremniji ako slučajno dođemo u kontakt s više virusa.
Zaraženi su najinfektivniji dva dana prije pojave prvih simptoma, što znači da su mnogi zarazni dok još niti ne znaju da su bolesni. Zbog toga je najbolji način na koji se možemo zaštititi ne doći u blizinu druge osobe, posebice ne velikog broja osoba u isto vrijeme. Ako to iz nekog razloga nije moguće, onda se pri tom kontaktu moramo truditi da minimaliziramo prijenos virusa. Ne trebamo se rukovati ili ljubiti. Svakako trebamo nositi maske, a ako boravimo u zatvorenim prostorima treba ih što više prozračivati da virus izbacimo iz prostorije. Treba izbjegavati glasni govor i pjevanje, jer tada izbacujemo puno više virusa. Ne zaboravimo da je velika razlika hoćemo li udahnuti jednu, tisuću ili milijun čestica virusa.
Ako udahnemo mali broj virusa naša mukozna barijera i drugi mehanizmi imunog sustava će te viruse uspješno suzbiti, no ako ih udahnemo puno to nećemo uspjeti i razboljet ćemo se. U sezoni grijanja, kada je zrak koji udišemo suh, trebamo aktivno ovlaživati zrak i relativnu vlažnost držati iznad 40%. Gdje to nije moguće, treba nos i grlo održavati vlažnim sprejanjem izotoničnim sprejevima", zaključuje Lauc.
Ovaj Lauc što god da je rekao i prognozirao ove godine je fulao. Tko tebe više sluša? Reci zašto si zapravo tu. Da prodaješ svoje testove za koronu. Pandemijski oportunist, gora sorta nego dileri drogom. Sram te bilo.