Legalizacija bespravne gradnje - Za papire od 20 do 70 tisuća kn

Donošenjem Uredbe o naknadi za zadržavanje zakonito izgrađenih zgrada u prostoru država je pripremila pravnu podlogu za početak procesa legalizacije 150 tisuća bespravno sagrađenih objekata.

Komu pokucati?

Vlasnicima tih objekata dana je još jedna mogućnost da ih 'podvedu pod zakon' i srede svoje odnose s državom, što će ih za stotinjak četvornih metara stajati od 20 do 70 tisuća kuna! Veći prostori i bolje lokacije bit će skuplji, ovisno o visini komunalnog doprinosa u pojedinim gradovima i općinama, kao i zonama u kojima se nalaze takvi objekti. Idućih će tjedana najviše posla oko primjene zakona imati nadležni županijski uredi i odjeli za izdavanje lokacijskih dozvola u velikim gradovima, na čija vrata i moraju pokucati vlasnici bespravnih objekata.

Dojam je da se barem prvih dana ne trebaju žuriti jer je formula po kojoj se izračunava tzv. kaznena naknada prilično komplicirana te je još nisu savladali ni službenici koji će po njoj morati postupati. Kako bilo, vlasnike kuća čeka puno hodanja, strpljenja, ali i troška što za neke koji nisu ni sanjali da će im sagrađeno biti nekad legalizirano neće biti veliki teret, dok će velikoj većini stanovništva sređivanje papira ipak biti opterećenje jer može dosegnuti i do vrijednosti prosječne godišnje plaće u državi.

Ministar Bačić najavio je da će neke banke otvoriti posebne kreditne linije za legalizaciju bespravnih objekata, čime će mu se bankari vjerojatno odužiti za to što se izborio da se do daljnjega produlji subvencioniranje kamata za nove stanove. U PBZ-u kažu da pripremaju kreditni paket za legalizaciju bespravnih objekata, ali još ne izlaze u javnost s detaljima, pa se ne zna kolike će biti kamate. Erste nema u planu 'razvijati kreditne modele za tu namjenu', ali kažu da nude postojeće gotovinske nenamjenske kredite.

Kazne su preniske

Propisi predviđaju mogućnost obročne otplate najskuplje stavke u procesu legalizacije – komunalnog doprinosa, koji se po metru kubičnom kreće od 6 do 138 kuna, uvećane za 50 posto zbog činjenice da su gradili ilegalno. Arhitekti bi prema njihovu cjeniku projektnu dokumentaciju mogli naplatiti oko 40 kuna po kvadratu, a plaća se još i naknada za priključenje na vodoopskrbu, koja ne smije biti veća od 25 posto prosječne bruto plaće.

– Vjerujemo da smo kreirali model koji će biti poticajan i pomoći brojnim građanima da riješe svoju i više desetljeća neizvjesnu situaciju. Iznosi koje će trebati platiti ovise o brojnim kriterijima, a olakšice su najveće za objekte namijenjene stanovanju i poljoprivredi – kaže ministar graditeljstva Branko Bačić. Koliko će se novca sliti u proračun zbog zahtjeva za legalizaciju Bačić nije želio nagađati, no koristi će, dodaje, imati svi – i vlasnici objekata i jedinice lokalne samouprave pa i država. Prikupljena sredstva uložit će se u komunalno opremanje općina i gradova, a država će svoja sredstva usmjeriti u sređivanje katastra i zemljišnih knjiga te za poticanje zelene gradnje.

– Način na koji se pristupilo rješavanju bespravne gradnje nije najbolji, ali očito ima svoju predizbornu svrhu. Naknade za zadržavanje bespravnih objekata su premale, a zakon ne predviđa kazne za one koji niti nakon ove šanse ne budu zatražili legalizaciju – kaže Holy. Takvima, dodaje, objekte bi trebalo zaplijeniti ili im uvesti takve "drakonske mjere" kako više nikome u Hrvatskoj ne bi palo na pamet graditi bespravno.