Legalizirati se može i kuća u zaštićenom obalnom pojasu

Sredinom srpnja Hrvatski je sabor donio novi Zakon o postupanju s bespravno sagrađenim objektima, pa će legalizacija ići po novim pravilima, za koje vladajući tvrde da olakšavaju i pojeftinjuju cijeli postupak. Trošak za vlasnika bit će niži, a može se dobiti i otplata nakon legalizacije.

Dramatične posljedice

Međutim, što nova pravila legalizacije donose uređenju zemlje? O tome nije bilo puno riječi, a Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, tvrdi kako bi posljedice mogle biti dramatične.

– Zakon je trebao biti iskorišten kako bi se napravilo barem minimalne popravke u prostoru. No, u njemu nema ni najmanje naznake nečega što popravlja stanje, iako je to bila zadnja prilika da se stanje u prostoru popravi – kaže H. Hrabak.

Vlasnici bespravnih kuća neće tako biti prisiljeni da učine barem minimalne preinake, da ostave, primjerice, nešto prostora za cestu ili da ne otežavaju prolaz susjedima i slično. Stanje kakvo je sada, a na nekim je mjestima život takvom gradnjom mnogima otežan, ostaje bez ikakvih popravaka, odnosno i bez izgleda da bi se to ubuduće moglo srediti. Osim toga, novi zakon, za razliku od lanjskog HDZ-ova, omogućava legalizaciju i kuća sagrađenih na vodnom dobru, na poljoprivrednom zemljištu, u šumama, u zaštićenom obalnom pojasu pa čak i na kulturnom dobru ako to odobri mjerodavni konzervatorski zavod!

Veliki pritisak

– To će proizvesti strahovito veliki koruptivni pritisak na konzervatore, koji će od njih nekom lokalnom tajkunu moći uskratiti pristanak? – kaže Hrabak. Za gradnje na vodnom dobru odobrenje za legalizaciju davat će Hrvatske vode.

– Što je netko bio bezobrazniji, što je dublje ušao u prostor, u okolinu, u zeleni pojas, to će sada dobiti veću nagradu. Ako je netko kupio poljoprivredno zemljište za dva eura po kvadratu, sad mu država preko noći višestruko povećava vrijednost zemljišta - kaže Hrabak. Kako se čini, sad će biti omogućena legalizacija gotovo sve do jednog objekta sagrađenog bez dozvole, na samoj obali, u šumi, na poljoprivrednom zemljištu... Hrabak posebno ističe da zakon ni na koji način ne sprečava opasnost da se novim prostornim planovima građevne zone dalje ne šire.

– Ako je netko dobio dozvolu za kuću u zelenom pojasu, kako će se, kad se bude donosio novi prostorni plan, spriječiti da se u gradivo zemljište ne uvrste i susjedne parcele? - pita Hrabak, a zakon o legalizaciji na to pitanje nema odgovora.

Presedani koje su bespravni graditelji izveli unutar, primjerice, 70 metara zaštićenog obalnog pojasa uz more, ne uklanjaju se, a zaštite od širenja građevinskih zona nema.

– Jedina nada je da se ni ovaj zakon, kao ni onaj prethodni, ne bude mogao provoditi, zbog drugih razloga, a ne zbog zaštite prostora - kaže Hrabak.