Burno je počela 8. sjednica Hrvatskog sabora na kojoj će se raspravljati o rebalansu državnog proračuna. Naime, Vladinim prijedlogom rebalansa prihodi državnog proračuna smanjuju se za 253,9 milijuna kuna, na ukupno 113,4 milijarde kuna, a rashodi se smanjuju za 874 milijuna kuna, na 123,6 milijardi kuna. Odmah na početku, tijekom aktualnog sata, premijer Zoran Milanović sukobio se s oporbom nakon što je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko premijera podsjetio da ga je na aktualcu 14. studenoga pitao što Vlada radi na gospodarskom oporavku, a on mu je tada odgovorio "razmišljamo i radimo".
– Zato vam sada postavljam opet pitanje, koji su rezultati vaše Vlade na gospodarskom oporavku, gdje se oni mogu vidjeti i gdje su egzaktni rezultati – pitao je Karamarko. Premijer Milanović u svom mu je stilu odgovorio.
– Četiri mjeseca pripremate se na pitanje i niste ga u stanju ni pročitati – vrijeđao je Milanović Karamarka, na što su burno reagirali HDZ-ovi zastupnici koji su počeli lupati po stolovima. I umjesto da predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko opomene premijera da ne vrijeđa, on je počeo opominjati HDZ-ovce.
– Samo vi lupajte, na ovakve provokacije neću odgovarati. Dok mi uvodimo reda u državu koju ste ostavili u kaosu, vi se ni ne pojavljujete u Saboru. Vas nema pa se pojavite svaka četiri mjeseca. Kakvo pitanje, takav odgovor. Nema vas čak ni na raspravama o proračunu. Dobit ćete pisani odgovor na ovo – govorio je Milanović dodavši kako Vlada uvodi reda da bi sutra bilo bolje.
– Vi se samo cinično smješkate na izjave ksenofobičnih ljudi koje ste stavili na listu za Europski parlament. Vidjet ćemo tko će se zadnji smijati. Vi samo dobacujete, volite govoriti "kaj ste nervozni, langsam" i to mi ne smeta. Kažu mi u stranci "prešuti im to", ali ja to ne mogu. Želimo da iza nas ova zemlja bude bolja i ako za to moram platiti cijenu, hoću – nabrajao je Milanović te nastavio "ne nacionalizmu, ne ksenofobiji, za modernu Hrvatsku, za Europu".
– Za kraj ću reći: Kaj ste nervozni? Ako rasprava o proračunskom rebalansu bude u popodnevne sate ili u večernjim satima, veća je šansa da je gleda cijela nacija, zar mislite da su ljudi u 10 sati pred televizorom – rekao je Milanović.
Predsjednik Sabora Leko opet ih je počeo opominjati, a oni su mu, naravno, zamjerili što ne opominje premijera. Zato su Ana Lovrin i Dinko Burić tražili povredu Poslovnika jer je Leko dopustio premijeru da odgovara dulje od dozvoljenog vremena, iako u biti uopće ne odgovara na postavljeno pitanje, nego samo lamentira. Leko se s njima nije složio.
– Vi ste očito promašeni predsjednik promašene Vlade – rekao je Burić premijeru.
Na koncu je Karamarko primijetio kako je ovo uobičajena reakcija premijera, ali je izrazio žaljenje što predsjednik Sabora Leko "sudjeluje kao statist u toj predstavi".
– Otkad je vaša vlada počela žestoko razmišljati i žestoko raditi sve u ovoj državi pada – kazao je Karamarko te počeo nabrajati porazne brojke koje upućuju na teško stanje u našem gospodarstvu.
– Otkad Milanović i njegov tim vruće razmišljaju i žestoko rade, smanjen je kreditni rejting ove države, BDP je smanjen, industrijska proizvodnja je smanjena, izvoz robe je smanjen... – nabrajao je Karamarko Milanoviću.
Milanović: HDSSB je folklorna udruga građana
Obračunao se i s HDSSB-om.
– Nikada nisam čuo da ste ikada rekli išta pozitivno ovdje, osim o jednoj osobi. To govori o vama, javni dug je korišten za zadržavanje nekih socijalnih prava za koja smatramo da ne smiju biti ukinuta, sanirali brodogradnju, željeznice, to ne se vidi preko noći. Mi smo za društvo u kojem ne mogu apsolutno svi biti dobitnici, ali ni gubitnici – odgovorio je Milanović na pitanje HDSSB-ova zastupnika te dodao kako je HDSSB folklorna udruga građana na što je odmah reagirao Dinko Burić koji ga je optužio za vrijeđanje i povredu poslovnika.
– Parlament je govornica i dok sam predsjednik Vlade, to će za mene biti. Koliko god se to nekom ne dopadalo, uvjeren sam da ne vrijeđam. Ako sam kukao i naricao, nisam vrijeđao. Šutjeti neću, na način na koji pitate, na takav način dobit ćete i odgovor. U baš svim tunelima koji su novi, moderni, plaća se u Hrvatskoj tunelarina. Bilo bi dobro da su besplatni kao u Njemačkoj, ali u Njemačkoj nema tunela. Danas slušamo da država reketari stanovnike, a prije nekoliko godina govorili su da će im tunel dovoditi neću sad reći koga – odgovorio je Milanović na pitanje zastupnika treba li za novi tunel u Dalmaciji uvesti naplatu ili ne.
'Prošek ste povukli s liste zbog zahtjeva Italije'
Inače, na početku sjednice HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker prigovorio je zbog početka rasprave o rebalansu državnog proračuna.
– Počet ćemo tek u 15 sati i svu tu raspravu javnost neće moći adekvatno popratiti. Minimum pristojnosti nalaže da se držimo uobičajenih prava da rasprava o proračunu počinje ujutro i traje koliko traje. Nije dobro da Vlada dirigira tempo, pa predlažem da počnemo u četvrtak u 9.30 sati – kazao je HDZ-ov Ivan Šuker.
– Nismo promijenili standard i nije točno da dosad nisu rasprave o rebalansu počinjale poslijepodne – uzvratio je predsjednik Sabora Josip Leko.
HDZ-ov Davor Ivo Stier ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu podsjetio je na priču oko prošeka, činjenicu da je njegovo ministarstvo prvo objavilo da nakon 1. srpnja ne možemo više prodavati prošek, pa su nakon toga to demantirali, da bi opet danas ministar rekao kako se ne može prodavati, pa ga je zanimalo je li on kao ministar nešto potpisao i može li se prošek prodavati nakon 1. srpnja?
– Prošek kao desertno vino bilo je predmet pregovora puno prije ovoga što ste dobro prepričali. Vaša je vlada prošek povukla s liste zbog zahtjeva talijanske vlade i znate koje su moguće konsekvencije potencijalnog nepoštovanja dogovora. Prošek će se nastaviti proizvoditi, ali ne pod tim imenom, no dan nakon ulaska u EU podnijet ćemo zahtjev da ga ipak prodajemo – odgovorio je Jakovina. Stier mu je rekao kako je opet pokazao da nema pojma.
– Netočno ste rekli, može se prošek prodavati i nakon 1. srpnja i to pod tim imenom. Mogu nas Talijani tužiti, to je normalno u svijetu, ali i u to vrijeme dok tužba traje prošek se može prodavati, a i sud će dokazati da su to različite vrste pića – odgovorio mu je Stier.
Milanović odgovarao umjesto Grčićeva zamjenika
Nezavisni zastupnik Jakša Baloević premijera Zorana Milanovića pitao je što Vlada čini glede strategije dugoročnog razvoja industrije nakon ulaska u Europsku uniju. Milanović mu je odgovorio kako ulaskom u EU dobivamo to da smo dio jednog tržišta koje nas neće diskriminirati, ali s druge strane moramo se otvoriti tom tržištu.
– Ono što treba štititi, treba – resurse koji su samo naši – rekao je Milanović.
HDZ-ov Andrej Plenković pitao je potpredsjednika Vlade Branka Grčića slaže li se da su europske teme ujedno i lokalne teme jer očito Vlada misli da nisu budući je odvojila iduće izbore za Europski parlament i lokalne izbore.
– Odvojili ste te datume, a najveća šansa gradova i općina upravo su europski fondovi. Vi ste nama hladno rekli da demokracija košta, što je kvazidržavnički. Uskratili ste javnost za pravu kampanju, a mi koji sada idemo po terenu vidimo da ljude, županije, gradove i općine zanima kako će ljudi u Europskom parlamentu pomoći lokalnim sredinama – primijetio je Plenković te pitao koliko Vlada sredstava planira dati za pripremu projekata na lokalnim razinama koje će financirati EU.
S obzirom da Grčića u tom trenutku nije bilo u sabornici, odgovoriti je odlučio premijer Milanović kazavši Plenkoviću da koristi aktualac za politički govor.
– Pomoći ćemo lokalnim sredinama svim silama, pomoći ćemo da se izgradi pelješki most upornim zalaganjem za hrvatske interese. Pelješki most sada da, ali ne onako da se radovi otvaraju pred izbore i zatvaraju nakon njih. Ne mogu unaprijed reći hoću li uspjeti, ali ću se zalagati – odgovorio mu je Milanović te dodao kako europski izbori u nedjelju nisu bacanje novca.
– To je novac koji će ljudi koji će raditi na izborima zaraditi u intelektualno-javnim radovima. Demokracija ne samo da košta, nego traje i traje, to nije bačen novac, nego dobro uložen novac. Ti ljudi budu radili na izborima će to prepričavati i svojim unucima – vjeruje premijer koji misli da nitko ne bi pričao o lokalnim temama da se lokalni izbori održavaju istodobno s lokalnim.
Branko Bačić, Gordan Jandroković i Dinko Burić tražili su povredu Poslovnika jer smatraju da premijer nije imao pravo odgovarati na pitanje postavljeno Grčiću zaključivši kako se postavlja presedan, jer nisu bez razloga zamjenici ministara također u sabornici kako bi odgovorili umjesto svojih šefova koji u tom trenutku nisu u mogućnosti odgovoriti. Predsjednik Sabora Josip Leko to je odbacio, kazavši zastupnicima da nema povrede Poslovnika i da ga krivo citiraju zaključkom kako "postoji razlika između čitanja i tumačenja Poslovnika".
Plenković je kazao da mu ne smeta što mu je premijer odgovorio, ali mu smeta nešto drugo.
– Smeta mi što tako lakonski i bahato govori, a i čudi me da je baš on htio odgovoriti na moje pitanje. A što se tiče odvojenih izbora, 14. travnja je tu samo zato da Vlada iskoristi medijski prostor i vodi kampanju umjesto kandidata koji se natječu za Europski parlament – primijetio je Plenković.
Kako će spasiti radna mjesta?
Njegova stranačka kolegica Branka Juričev Martinčev pitala je ministra financija Linića što je porezom na nekretnine te dodala kako to najviše zanima građane iz Dalmacije koji nemaju vikendice, ali imaju djedovinu koju čuvaju za svoju djecu.
Vlada je u razmišljanju kako porezno rasteretiti gospodarstvo i učiniti ga konkurentnim zaključila da je jedina mogućnost smanjenje doprinosa za zdravstvo, koje pak s nečim drugim treba zamijeniti.
– Zakon o nekretninama smo pripremili, kompletiran je i spreman za raspravu na užem kabinetu Vlade – tvrdi Linić te dodaje kako je Vlada ipak pazila da prve nekretnine, a takvih može biti i 4-5 ako se u njima živi ili se koriste za iznajmljivanje ili turističke usluge oporezuju kao komunalna naknada, a u to ulazi i djedovina u kojoj se ne živi.
– Samo one nekretnine koje su kupljene i drže se kao bogatstvo će se plaćati. Godine 2007. kada je Amerika patila zbog kupovanja nekretnina, u Hrvatskoj je privreda novac ulagala u nekretnine, sve to zjapi prazno, cijene ne padaju, a krediti se ne vraćaju i ova porezna politika te nekretnine treba staviti u funkciju – odgovorio je Linić dodavši kako su baš sve jedinice lokalne samouprave za uvođenje ovog poreza, pogotovo jer se komunalna naknada od općine do općine naplaćivala na neprihvatljiv način.
Juričev Martinčev primijetila je da će Vlada očito inzistirati na ovom porezu i dalje, iako njime kažnjava sve prošle i buduće investitore.
– Ovo će biti velik razlog za prodaju djedovine strancima, novac će se držati u bankama i neće se dalje investirati – kazala je ona.
– Ulaskom u EU Hrvatska gubi tržište CEFTA-e jer hrvatski proizvodi poput sira ili mesnih prerađevina bit će skuplji i do 50 posto. Time je ugroženo od 3000 do 5000 radnih mjesta. Da bismo spasili ta radna mjesta, izvoznicima treba pružiti hitnu pomoć. Jeste li spremni to napraviti? – pitao je laburist Branko Vukšić.
– Pacijenata nema, pa nema ni hitne pomoći. Ali ima boraca. Mi svi znamo da Hrvatska ulazi u EU, to znaju i izvoznici i mi trenutačno pregovaramo s BiH, vi to vrlo dobro znate. U jednom trenutku se i Hrvatska našla u situaciji u kojoj je i danas BiH, mi smo bili u poziciji da bivše članice CEFTA-e koje su ulazile u EU, nisu imale više pogodnosti u trgovini s nama. HABOR je uložio više od milijardu kuna, hoće li biti dovoljno da se sačuva svako radno mjesto, da se probijamo na zapadna tržišta, a to možemo, to govorim kao potrošač, imamo kvalitetnu proizvodnju. Država može pomoći, ali uvjeti koje će imati Podravka bit će isti uvjeti koje će imati nekakav austrijski ili njemački proizvođač – odgovorio mu je Milanović.
Leko molio Milanovića: Zorane, Zorane, sjedni, dobit ćeš riječ...
– Isprika vama, gospodine predsjedničke, prekršio sam Poslovnik, ispričavam se. Na vaše pitanje, prije pet mjeseci bila je delegacija u Kataru, to je treptaj oka, ja se nadam da vi kao ja želite da ta stvar ide naprijed. Kad sam rekao da je to mačji kašalj, možda sam bio previše figurativan – odgovorio je na pitanje što je s LNG terminalom Zoran Milanović koje mu postavio Gordan Jandroković. Prije toga, Milanović je inzistirao da odgovori na pitanje postavljeno zamjeniku ministra gospodarstva tvrdeći kako on nema pravo odgovarati u Saboru jer nije član Vlade.
– Zorane, Zorane, molim te sjedni. Zorane, dobit ćeš kasnije riječ – molio je Josip Leko Milanovića da se suzdrži od odgovaranja na pitanje i pusti zamjenika ministra. Na kraju je to i učinio. Kada je došao na red, osvrnuo se na europske izbore.
– Naše stranke idu u prostor koji plaćaju i kampanju vodimo svi, vodim je i ja. HDZ i koalicijski partneri obilaze javne ustanove gdje su na vlasti, javne bolnice, poslovne zone, što je izričito protivno etičkog kodeksa. Vi idete u rektorat s vrećicama i to objavljujete na Facebooku. To je protuetično i izričito je zabranjeno, mi gdje idemo i platimo. Držat ćemo se zakona čak i onda kada nam taj zakon ugrožava financiranje, samo da vi vidite.
Slavko Linić je u predstavljanju rebalansa proračuna kazao da su smanjili projekciju rasta sa 1,8 na 0,7 posto BDP-a.
– Važno je istaknuti da smo prošle godine skresali rashode i ostvarili 10 milijardi kuna deficita, što je više od četiri milijarde manje u odnosu na 2011. godinu – kazao je Linić te dodao da su odlučili skresati sve rashode i ove godine kako bi došli do manjeg deficita.
– Zbog toga smo smanjili i rashode Ministarstva gospodarstva uglavnom zbog uspjeha s brodogradnjom pa u Ministarstvu obrane i poljoprivrede. U zdravstvu smo dio projekata prebacili u drugu godinu pa smo i tu uštedjeli – nabrajao je Linić na čemu su sve uštedjeli.
Jedino su predložena povećanja za Ministarstvo obrazovanja te za obilježavanja našeg ulaska u EU. Ukupno smo smanjili su 874 milijuna kuna te je deficit smanjen na tri posto BDP-a.
Linić je rekao da će deficit smanjiti za oko 0,5 posto s ovim rebalansom u odnosu na originalni proračun. Deficit će biti oko 10,2 milijardi što je, pohvalio se Linić, manje nego prošle godine, ali je i dodao da je to oko iznosa kamata koje država plaća.
– To znači da je Vlada skoro dovela do redovitog suficita – rekao je Linić te dodao da kamatu na dug vraćamo novim zaduživanjem. Upozorio je da se dug približava 60 posto BDP-a.
Plaće nisu obuhvaćene ovim rebalansom, nastavio je Linić jer su zadnjom odlukom o smanjenju plaća za tri posto u javnom sektoru donijela 50-60 milijuna kuna godišnje uštede.
– Ovog mjeseca bit će isplaćeno pet milijardi kuna duga zdravstva. Klinički bolnici centri bit će isplaćeni u idućih 10 dana i da, nažalost novac ide iz kredita, dodao je Linić napominjući da će se tražiti stroga provjera upravljanja bolnicama.
Zastupnici će još raspravljati i o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, Zakonu o rodiljnim naknadama, ali i izgledu hrvatskog grba.
Prvi dio sjednice zakazan je do 26. travnja, nakon čega bi trebala nastupiti stanka do lokalnih izbora.
>>HDZ o rebalansu proračuna i privatizaciji HPB-a i CO-a
>>Linić: Do svibnja objava natječaja za privatizaciju CO-a i HPB-a