Saborski odbor za Ustav otvorio je danas jednomjesečnu javnu raspravu o nacrtu novog Zakona o referendumu kojemu su struka i oporba već našli ključnu manu, a to je prijedlog da se potpisi za raspisivanje referenduma prikupljaju u uredima državne uprave i putem sustava e-građani.
Oporba i vanjski članovi odbora poručili su da se time građanima ograničava mogućnost izjašnjavanja, što, tvrde, nikako nije dobro. Predsjednik odbora Peđa Grbin objasnio je da se rok za prikupljanje potpisa produžuje na 30 radnih dana te da se potpisi mogu prikupljati u više od 300 ureda državne uprave. Zakonom se propisuje da odluku na lokalnom referendumu može donijeti najmanje trećina ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se raspisuje referendum. Grbin je objasnio da se zakonom ne mogu propisati uvjeti za uspješnost referenduma na državnoj razini jer je za to potrebno mijenjati Ustav, za što trenutačno nemaju dovoljno ruku.
Tko je predlagatelj zakona?
Propisan je i broj potpisa potrebnih za raspisivanje narodnog referenduma na lokalnoj razini, ovisno o broju birača, pa će inicijative za lokalni referendum morati potpisati 20 posto birača u jedinicama s manje od 10.000 birača, 15 posto u jedinicama do 100.000 birača te 10 posto u jedinicama s više od 100.000 birača. Predsjednik odbora za Ustav Grbin kazao je da će trebati mijenjati i Zakon o financiranju političkih aktivnosti da bi se uredilo financiranje referendumskih inicijativa i kampanja jer se sada događa da se "referendumska inicijativa financira golemom količinom novca, a da građani ne znaju odakle taj novac ni kako se troši".
Iako su svi podržali inicijativu za izmjenu ovog zakona, ipak su se usprotivili nekim predloženim odredbama. HDZ-ovog Davorina Mlakara zanimalo je tko je predlagatelj ovog zakona, a Grbin mu je objasnio da će, ako ga odbor podrži na glasovanju, to biti prijedlog Odbora za Ustav.
"To je pitanje građana, a ne državne uprave"
Laburist Dragutin Lesar iznio je niz primjedbi na prijedlog, no najviše mu smeta ograničavanje mjesta za prikupljanje potpisa samo na urede državne uprave. – Uredi uglavnom rade od 8 do 16 sati, što znači da zaposleni građani neće moći dati svoje potpise – primijetio je Lesar koji smatra da nije dobro ni razlikovati broj potpisa za raspisivanje narodnog referenduma na lokalnoj razini, već predlaže da svugdje broj traženih potpisa mora biti razmjeran broju birača i uvijek treba tražiti samo deset posto birača.
Zatražio je i da se istodobno s donošenjem novog zakona promjeni Ustavni zakon o Ustavnom sudu kako bi se inicijatore referenduma obvezalo da prije prikupljanja potpisa zatraže ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja. – Prikupljanju potpisa na građansku inicijativu nije mjesto u uredima državne uprave. To je pitanje građana, a ne državne uprave. Neka građani sami organiziraju prikupljanje potpisa tamo gdje se građani skupljaju – rekao je vanjski član Odbora Ivan Koprić, a sličnog su stava i politolog Nenad Zakošek te Dragan Zelić iz GONG-a koji su apelirali na oporbu i vladajuće da se dogovore i oko izmjena Ustava koje su nužne za kompletno uređenje referendumske regulative.
"Izvolite se, gospodo iz HDZ-a i SDP-a sjesti i dogovoriti"
– Bez promjene Ustava nećemo imati kvalitetno uređenje referenduma. Tu nije samo odgovornost vladajućih, već i HDZ-a. Dosta je prebacivanja odgovornosti. Izvolite se, gospodo iz HDZ-a i SDP-a sjesti i dogovoriti. U protivnom ćete biti odgovorni za zlouporabu referenduma u različite svrhe – poručio im je Zelić.
Oporba se usprotivila i SDP-ovu prijedlogu izmjena Zakona o izboru predsjednika. Iako su svi složni da je riječ samo o tehničkim izmjenama, ipak upozoravaju da nije dobro da se zakoni mijenjaju tri mjeseca prije izbora. – Ovaj prijedlog krši preporuke Venecijanske komisije da izborni zakon ne bi trebalo mijenjati u izbornoj godini. Namjera da tri mjeseca prije izbora mijenjamo zakon je zločesta. Izmjene neće riješiti ništa, osim što će uvesti praksu da se izborna pravila mogu mijenjati kad se kome prohtije, pa i u samoj kampanji – zamjerio je HDZ-ov Davorin Mlakar te prijedlog nazvao nedemokratskim.
Podsjetio je i da je sam predsjednik RH Ivo Josipović svojedobno, kad su se devet mjeseci prije izbora izborne jedinice trebale uskladiti s odlukom ustavnog suda, to nazvao izbornim inženjeringom. I SDSS-ov Milorad Pupovac kazao je da ne može podržati izmjene ovako blizu izbora. Zelić je predložio da se, kad se već planira ići u izmjenu Zakona o izboru predsjednika, uvede promjena u sastavu biračkih odbora koji su jedini nestranački odbori zbog čega je veća mogućnost za malverzacije. Stranački odbori, kaže, uveli bi više kontrole.
>>Josipović ne može raspisati referendum bez Milanovića
>>Nije HDZ na referendumu nastradao jer se kockao, nego zato što se vadio
SDP i HNS rade sve kako bi nama građanima u budućnosti toliko otežali referendum da bi njegovo organiziranje bilo praktički nemoguće! to je jedini cilj ovih nakaradnih zakonskih izmjena koje predlaže SDP - zabraniti u budućnosti narodu referendumsko izjašnjavanje! toga moramo svi biti svjesni i svi zajedno dići glas protiv toga jer temeljno pravo naroda i svakog građanina da odlučuje neposredno o svemu što se njega tiče, a ne posredno preko nesposobnih i često korumpiranih političara!!!