Lesar: Naslovnica plana investicija glasi "ništa nismo obećali"

Vlada u 2013. godini očekuje rast investicija od 11,5 posto, odnosno od devet milijardi kuna, najavio je optimistično danas na sjednici Vlade potpredsjednik Branko Grčić predstavljajući investicijski ciklus u RH u mandatu od 2012. do 2015. godine. Oporba se "svim srcem" nada da će to biti tako, ali plan im izgleda neizvediv, pogotovo gledajući rezultate Vlade u protekloj godini.

– Prosinac je mjesec darivanja, ali i mjesec dobrih želja, i želja prema svetom Nikoli i Djedu Mrazu, i meni se čini da je to i Vlada napravila. Nažalost, nastavljaju istim putem koji se pokazao kao neuspješan, međutim sad je krajnje vrijeme za uzbunu zato što oni to ne mogu realizirati sljedeće godine jer procesi za osiguravanje sredstava i provedbu javnih natječaja dugo traju. Moramo otvoriti prostor privatnom kapitalu jer to je put da Hrvatska može ići prema pozitivnim makroekonomskim pokazateljima – objašnjava HDZ-ov bivši ministar financija Ivan Šuker koji smatra da prije svega treba ukloniti administrativne barijere kako bi se pokrenule investicije, što je HDZ počeo, ali nije dovršio.

– Ako želite privući investitore, vi morate imati neki rok. Pogledajte Plomin, za njega se nije javila ni jedna eminentna tvrtka, a da ne spominjem sukobe u koaliciji – tvrdi Šuker kojeg ljute optužbe vladajućih da HDZ nije ostavio ni jedan pripremljeni projekt.

– Ako imate listu investicija, treba li ishoditi građevinsku dozvolu ili nešto drugo, onda su trebali početi raditi neke projekte, ako su mislili financirati projekte. Ako su misli odustati, onda su trebali reći – od liste projekata koje je ostavila HDZ-ova vlada odustajemo od toga, toga, toga. Da su to napravili tako, onda bi mogli reći da ništa nismo ostavili. Ne tvrdim da su morali prihvatiti projekte koje je ostavila HDZ-ova vlada, ali nisu napravili ništa novoga i nisu nastavili s onim što smo mi radili – kaže Šuker, dok njegova stranačka kolegica, bivša premijerka Jadranka Kosor dodaje da je bivša vlada prošle godine sve pripremila za projekt Briuni Riviera i raspisala natječaj.

– I što se od toga dogodilo – Ministarstvo kulture zaustavilo je taj proces. To pokazuje da vlada ne radi kao cjelina. Zračna luka Zagreb – to je projekt u visokoj fazi izvedivosti, i raspisan je natječaj, i nemam nikakve informacije da se bilo što u godinu dana pokrenulo vezano uz taj projekt. Što se tiče energetskih projekata, Sabor je donio strategiju, počelo se graditi i u Dubrovniku i most na Dravi. Projekt navodnjavanja – osobno sam otvorila radove na sustavu navodnjavanja Kapinci – Vaška i to je projekt za koji je osiguran novac i ova vlada ga je zaustavila bez ijednog objašnjenja – podsjeća Kosor na projekte bivše vlade. Vrlo teško će se, tvrdi, ostvariti Vladini investicijski planovi.

– Od malo toga što se najavilo za 2012. gotovo se ništa nije ostvarilo. To je problem, a ništa se neće promijeniti ni kada uđemo u 2013. Promijenit će se 1. srpnja kad uđemo u Europsku uniju, ali investicije i uvjete za investicije moramo osigurati sami. Kao što vidite, ulaganja su zaista na najnižoj od najnižih grana i nisam siguran da se to može ostvariti – kaže Kosor. .

Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar ironično je komentirao da na naslovnici predstavljenog plana investicija piše "ništa nismo obećali".

– Iz strukture planiranih investicija vidljivo je da se više od 90 posto njih temelji na novom kreditnom zaduženju, očito na inozemnom tržištu što je gotovo neprihvatljivo, 11,5 posto rasta investicija u fiksni kapital u odnosu na prošlu godinu veoma je ambiciozno i ostvarivo samo uz dva uvjeta – da promijenimo Zakon o HNB-u i omogućimo da Hrvatska narodna banka otkupljuje državne projektne obveznice uz jedan posto i da kroz smanjenje regulatornih troškova koji zavise od namjene tih kredita može utjecati na pad kamate čak do dva posto. Sve što ide u industriju i radna mjesta smanjiti na minimum – predlaže Lesar te dodaje kako se malo investicija planira u privatnom sektoru koji investira "ako ima".

– Jedan od razloga smanjenja privatnih investicija jest da strane banke drže visoku kamatnu stopu, visoku cijenu kapitala, a drugi je razlog porezna nestabilnost, česta promjena poreznog sustava. A što se stranih investicija tiče, konačno moramo definirati čije to investicije u Hrvatskoj mi zapravo želimo – tvrdi Lesar. Novinare je zanimalo, s obzirom na njegov prijedlog, kako komentira činjenicu da nije bilo puno zainteresiranih prošle godine kada je HNB otpustio šest milijardi kuna rezervi.

– HNB je otpustio 6,5 milijardi bankama, a ne gospodarstvu. I one su to iznijele u inozemstvo svojim majkama, prema tome to nije bilo otpuštanje namjenski za smanjenje regulatornih troškova, nego je naprosto bilo hranjenje banaka koje su napuhale bilancu da bi njihovi šefovi mogli dići i iskoristiti bankarski bonus, u cijeloj Europi se on računa tri godine unazad, a u Hrvatskoj isplaćuju početkom godine za prošlu godinu – zamjera Lesar.

HDSSB-ov Zoran Vinković tvrdi da bi volio da dođe do investicija.

– Volio bih da se konačno dogodi "tsunami investicija" kako je to najavljivao bivši prvi potpredsjednik Vlade, ali obzirom na iskustvo iz ove godine dana kada nisu predvidjeli sreću u ostvarenju proračuna kao što je to rekao Milanović, čisto sumnjam da će doći ne samo do povećanja investicija, nego prije svega do oporavka gospodarstva u RH jer ova Vlada očigledno ne zna kako riješiti ovaj ogroman broj nezaposlenih kojih je sa svakim danom sve više – kaže Vinković koji sumnja da će doći do porasta bruto nacionalnog dohotka od 1,8 posto, nego prije svega smatra da ćemo, ako uspijemo zadržati nivo gospodarske aktivnosti kao u ovoj godini, biti zadovoljni.

– Na osnovi svega, svih zakona koji se donose i koje Vlada predlaže, očigledno je da nas čeka još teža godina nego što je to bila 2012., da nas čeka još veći broj nezaposlenih i da nas čeka još manje investicija nego u ovoj godini. Jedino što možemo očekivati je prodaja državne imovine, Croatia osiguranja, davanje autocesta i željezničke infrastrukture u koncesiju... To što Vlada nije ponudila nikakve rokove izvršenja investicija znači da od njih na kraju neće biti ništa, osim prodaje Hrvatskih autocesta, odnosno davanja u koncesiju – uvjeren je Vinković koji bi, da privuče investitore u Hrvatsku, prvo izišao iz centralizacije države te omogućio fiskalnu decentralizaciju, i lokalnoj i regionalnoj samoupravi mogućnost privlačenja tih investicija.

– Markov trg očigledno se ne snalazi u ovoj situaciji, ne zna što radi i Hrvatsku vuče u sve dublji i dublji glib. Dakle, nisu samo državne investicije one koje mogu pokrenuti Hrvatsku nego prije svega privatne investicije. Ja bih privatnicima pomogao kroz osiguranje više sredstava u proračunu za poticanje i novog zapošljavanja, novih tehnologija, to se ne može riješiti s ovim minimalnim sredstvima u proračunu, nego s još većim poreznim rasterećenjem umjesto tzv. ukidanja parafiskalnih nameta za koje doista nitko ne zna što su i koji su efekti toga što je napravljeno – zaključuje Vinković.

 >> Milanović: Izgleda da ipak nismo 'uspjeli uništiti' Gredelj!