Kolumna

Lex Agrokor na “ho-ruk”
– posljedice
 će se vidjeti tek kasnije


Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Agrokor
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Agrokor
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Agrokor
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Agrokor
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Agrokor
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Agrokor
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Agrokor
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Agrokor
08.04.2017.
u 16:45
Kritički osvrt na lex Akrokor omogućen je “pet do 12” i prepušten dobroj volji stručnjaka
Pogledaj originalni članak

Izvanredno stanje traži izvanredne mjere, motivacijski je logičan pristup vladajućih kojim su, u povodu slučaja Agrokor koji trese temelje gospodarskog sustava, normativno intervenirali u postupke izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaj.

Stoga je premijer, zapravo citirajući prof. dr. sc. Branka Smerdela, rekao da bi bilo neustavno kad država ne bi intervenirala. Ustav omogućuje da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Hrvatske. Drugo je pitanje kako je to učinjeno.

S obzirom na značaj, obuhvat, rizik i moguće posljedice, bilo je iznimno važno u proces donošenja lex Agrokor uključiti sve bitne dionike, osobito stručnjake. Koliko je komunikacijska strategija i otvorenost bitna, vidi se i na primjeru kriznog menadžmenta u Agrokoru. Stoga je premijer s debelim razlogom pozvao zastupnike da ulože minimum napora kako bi se poslala poruka jedinstva, a ne podjela. Ali, je li se i sam potrudio?

Koliko god je rasprava oporbe u većem dijelu bila “marasovska”, a ne konstruktivna, premijer je tomu prilično pridonio. Izvanredna situacija traži i od njega ponašanje drugačije od uobičajenoga. Svako soliranje motivacijski je sumnjivo, kontraproduktivno pa i opasno u tako delikatnim okolnostima koje su plodno tlo za nepovjerenje, teorije zavjere, panične reakcije...

Lex Agrokor kreiran je u zakulisnoj radionici bez sudjelovanja vodećih eksperata za ustavno, trgovačko, odnosno stečajno pravo. Kritički osvrt na nacrt zakona omogućen je “pet do 12” i prepušten dobroj volji pojedinaca i medija. Kritike prof. dr. sc. Jasnice Garešić na prvotnu verziju bile su obilne, ozbiljne i oštre, baš kao nekoć predstečajnih nagodbi à la Linić.

Ali Plenković nije bio “na satu” kad se držala lekcija za Milanovića. Lex Agrokor na “ho-ruk” mijenjan je u zadnji tren. Umjesto studioznog, svestranog i odgovornog pristupa, koji bi poslao poruku jedinstva, sve je svedeno na improvizaciju. S kakvim posljedicama, tek ćemo vidjeti.      

>> Narodne novine objavile Lex Agrokor, sutra stupa na snagu

>> Banke spremne financirati Agrokor pod uvjetima "lex Agrokora"

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 18

Avatar niwrad
niwrad
17:18 08.04.2017.

Ne treba tu nikakav zakon. Bilanca Agrokora jasno pokazuje subjekte koji imaju prava i obveze. Sve što treba napraviti je promijeniti vlasnički strukturu u skladu s tim i problem riješen, a kriminalce koji su kršili u zakone u zatvor.

DU
Deleted user
17:58 08.04.2017.

Banana drzava.

DU
Deleted user
17:10 08.04.2017.

Znano pravilo iz životinjskog carstva jest da veći pas dobije veći i kvalitetniji komad mesa - pa će se to preslikati i na ovu situaciju odnosno prvo će se namiriti banke, onda krupni dobavljači bar djelomično, dok će sitni dobavljači ostati kratkih rukava jer naprosto je to tako, nemilosrdno... Inače, ovo je krasna ilustracija da su svi jednaki pred zakonom, ali zakon nije jednak prema svima - odnosno kad si XXXl formata onda ne moraš ni plaćati porez jer je Porezna "tolerantna", a bogme ti i zakon skroje kao krojač odijelo po mjeri, kad upadneš u poslovno bezizglednu situaciju. Ukratko, zakoni doista jesu štivo vrijedno divljenja - ovo će se naučavati na pravnim faksevima kao prigodni zakon pisan za jednog čovjeka, k o da je naručio pjesmu od žive muzike na nekoj svadbi. Dok jadnog kvartovskog postolara odmah naziva referent Porezne čim nije do 20. platio porez i doprinose, da kako i zašto!? Malo ličimo na Pakistan - tamo bogati uopće ne plaćaju poreze!