U Mađarskoj se izborna borba sve više zaoštrava. Parlamentarni izbori održat će se 7. i 21. travnja. Na tim izborima - četvrtim od pada komunizma - biračko je tijelo podijeljeno na dvije velike stranke ljevice i desnice, koje bi obje mogle dobiti između 35 i 40 posto glasova. I atmosfera u javnosti, koja je danas više nego ikad prije podijeljena na "lijeve" i "desne", na "vaše" i "naše", zapravo je odraz te polarizacije.
Pragmatični socijalisti
Na jednoj su strani vladajući Mladi demokrati (FIDESZ) premijera Viktora Orbana, koji su prije deset godina došli na političku pozornicu kao liberalna stranka, pretvorivši se danas u izrazito konzervativnu stranku. FIDESZ je u savezu s Mađarskim demokratskim forumom (MDF-om) i još nekoliko malih konzervativnih grupacija. FIDESZ-u također ide u prilog to što tradicionalna mađarska stranka, tzv. Stranka malih posjednika kontroverznog Jozefa Torgyana više nema nikakvu ulogu.
Orbanov je suparnik Socijalistička stranka (MSZP), proizašla iz Komunističke partije, koja je između 1994. i 1998. bila na vlasti. Osim svoga pragmatična predsjednika Gyule Horna, socijalisti u uspješnom bankaru Peteru Medgyesiju imaju svoga konja za utrku. Vladajućim Mladim demokratima pogoduje to što Mađarska ima dobre izglede da se već 2004. priključi Europskoj uniji. Zemlja od 1997. postojano bilježi gospodarski rast, ali i porast životnog standarda. Premda skroman i neravnomjerno raspodijeljen, porast je svakako prisutan. Doduše, upravo su socijalisti djelomice zaslužni za taj rast jer su u prošlom mandatu preuzeli bolne i nepopularne mjere restrukturiranja gospodarstva.
Orban je situaciju vješto iskoristio, preusmjerivši novac prema srednjem sloju, koji mu je, dakako, izborno tijelo. Nezaposlenost je samo 5,6 posto, što je za tranzicijsku zemlju izvanredan rezultat.
Sve više blata
Međutim, gotovo ravnomjerna raspodjela glasova između vladajućeg FIDESZ-a i oporbenih socijalista navela je Mlade demokrate Viktora Orbana da izaberu znatno oštriji ton u predizbornoj borbi. Međusobno nabacivanje blatom postalo je gotovo svakodnevna pojava. Kad su tijekom parlamentarne rasprave o kontroverznu Statusnom zakonu Orbanovi Mladi demokrati jednoga oporbenog zastupnika počeli zasipati uvredama, predsjedniku je države, Ferencu Madlu, dozlogrdilo. Pozvao je predstavnike svih stranaka na razgovor, opomenuvši ih da se u izbornoj borbi moraju ponašati džentlmenski. Gabor Demzsky, gradonačelnik Budimpešte i predsjednik Slobodnih demokrata, stranke koja je između 1994. i 1998. bila u koaliciji sa socijalistima, a sad strahuje da neće prijeći izborni prag od pet posto, zatražio je da se Mladi demokrati ispričaju. No oni nastoje po svaku cijenu ostati na vlasti i ne pomišljaju na suzdržanost u izbornoj borbi.
Bitka se doslovno vodi za svaki glas. Mađarski je izborni zakon složena mješavina proporcionalnog i većinskog sustava pa je moguće čak sa 33 posto glasova dobiti većinu mandata u parlamentu. Jezičac na vagi mogla bi biti radikalna desnica okupljena u Stranci pravde i mađarskog života (MIEP) Istvana Csurke. Premda se Viktor Orban ogradio od koalicije s ekstremnom desnicom, izborna istaživanja predviđaju da bi Csurka mogao dobiti čak između deset i 15 posto glasova, a to je svakako broj koji bi Orbanu u poslijeizbornim kombinacijama bio i te kako potreban. Csurkina stranka danas ima samo 12 zastupnika (od 385), a premda je službeno u oporbi, u pravilu uvijek podupire Orbanove Mlade demokrate.
Alexander Oršić