Lideri 27 država koje ostaju u EU nakon izlaska Velike Britanije sinoć su na Malti bili spremni, barem sudeći prema nacrtu dokumenta pripremljenog za usvajanje u kojeg je Večernji list imao uvid uoči početka summita, “ponovno potvrdili temeljne vrijednosti EU” u trenutku kad je EU “na povijesnoj prekretnici” i kad jedna od prijetnji Europi dolazi i od američkog predsjednika Donalda Trumpa.
“U ovim vremenima globalnih tektonskih promjena Europskoj uniji je nužna snaga i odlučnost da zadrži jedinstvo te da bolje odgovori na očekivanja svojih građana u područjima sigurnosti, ekonomije i socijalne uključenosti”, piše u nacrtu dokumenta pripremljenog kao koncept za daljnju raspravu o budućnosti EU nakon izlaska Velike Britanije.
– Moramo zadržati jedinstvo upravo u ovakvim okolnostima. Hrvatska je nova članica koja je u cjelosti prigrlila europske vrijednosti. Sada treba naći novi kohezivni narativ koji bi pokazao da je Europa jedinstvena i da se može suočavati s novim globalnim kontekstom – izjavio je premijer Andrej Plenković na ulasku na summit.
Osim o budućnosti Europe nakon izlaska Velike Britanije, premijeri i predsjednici prije toga su raspravljali i o migrantskoj krizi.
Nacrt zaključaka o toj temi, koji smo također imali prilike vidjeti preksinoć u Bruxellesu, naglašava da je istočnomediteranska (balkanska) ruta praktički zatvorena jer je zabilježen 98-postotni pad priljeva migranata, ali centralnomediteranska ruta od Libije prema Italiji i dalje predstavlja problem koji EU želi riješiti.
– Po pitanju migracija, europski put je put suradnje i partnerstva. Ne vjerujemo u zidove i zabrane. To je europski način. Američki način možda je postao drukčiji, ali to je njihov problem – rekla je visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.
U sklopu tih nastojanja, Italija i Libija jučer su potpisale sporazum o financiranju migrantskih kampova u Libiji, u kojima bi migranti čekali ili na deportaciju ili bi se mogli sami odlučiti vratiti odakle su došli kad vide da put prema Italiji nije tako lak kako su očekivali.
Dok su ulazili na summit, premijeri i predsjednici komentirali su mogući utjecaj Trumpove anti-EU retorike na transatlansko savezništvo, a najoštriji su bili francuski predsjednik i austrijski kancelar.
– Neprihvatljivo je da se, kroz neke izjave predsjednika SAD-a, stvara pritisak o tome što bi Europa trebala ili ne bi trebala biti – rekao je Francois Hollande.
– Imamo pomiješane osjećaje o Trumpu, neki njegovi postupci izazivaju zabrinutost – rekao je austrijski kancelar Christian Kern, spominjući Trumpovu uredbu o zabrani ulaska državljana sedam mulsimanskih zemalja, koja je “jako problematična”, ali i neobičan telefonski razgovor Trumpa s premijerom Australije, koji je Austrijanac nazvao “teškim za objasniti”.
U neslužbenim razgovorima s diplomatima EU može se čuti i ovakvo objašnjenje zbunjenosti koja vlada u EU nakon prvih Trumpovih poteza:
- Ne znamo je li svaka njegova poruka na Twitteru politički čin ili šala – rekao je jedan europski diplomat.
U nacrtu dokumenta koji služi kao koncept za kasniju “Rimsku deklaraciju” o budućnosti EU, koja će se pripremiti za summit sljedećeg mjeseca u Rimu, vidjeli smo i formulaciju koja strahuje od antiglobalističkih snaga: “globalizacija utemeljena na suradnji i kompeticiji povlači se pred rastućim rivalstvom, konfrontacijom, pa čak i konfliktom, što dovodi u pitanje temelje međunarodnog poretka”.
Njemačka kancelarka Angela Merkel nije se željela upuštati u teške ocjene Trumpove retorike. Upitana o tome, samo je odgovorila:
– Europa ima sudbinu u svojim rukama. Što jasnije definiramo našu ulogu u svijetu, bolje ćemo moći gajiti transatlanske odnose.
>> Plenković kaže da ne zna ništa o "jadranskoj" migrantskoj ruti koju spominje Cerar
Katastrofa od ovih "europljana". Mađarska i Poljska svaka čast