Novi predsjednik kosovske vlade, 45-godišnji Albin Kurti jučer je službeno preuzeo dužnost premijera nakon što je kosovski parlament, sa 66 glasova za, 10 suzdržanih i bez oporbe čiji su zastupnici napustili dvoranu, izglasao novu kosovsku vladu s 15 ministarstava. Umjesto dosadašnjeg premijera Ramusha Haradinaja, koji se nalazi u SAD-u, ceremoniju primopredaje obavio je ministar vanjskih poslova Behgjet Pacoli.
Srbima dva ministarstva
Nova kosovska vlada, poslije dugotrajnih pregovora, formirana je na temelju sporazuma o zajedničkoj koaliciji između pokreta Samoodređenje koji je na parlamentarnim izborima u listopadu 2019. godine i bio relativni pobjednik, na čijem je čelu novi premijer Kosova, i Demokratskog saveza Kosova (LDK) koji je bio drugoplasirani i na čijem je čelu Isa Mustafa. Vjosa Osmani iz Demokratskog saveza Kosova (DSK) izabrana je za novu predsjednicu Skupštine Kosova. Na dogovor dviju strana utjecali su i Richard Grenell, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, i Josep Borrell, visoki predstavnik EU, koji su u Prištini boravili za vrijeme pregovora.
Po šest ministarstva podijelili su Samoodređenje i LDK, dva su pripala Srpskoj listi, na čelu ministarstva za zajednice i povratak bit će Dalibor Jevtić, Ministarstvom za razvoj rukovodit će Ivan Milojević, a jedno ministarstvo vodit će predstavnik bošnjačke nacionalne zajednice. Ono što je zanimljivo, u Kurtijevoj vladi pet ministarstava vodit će žene. Nakon što su u javnosti obznanjena imena ministara u Kurtijevoj vladi, beogradski mediji odmah su Kurtija napali što je za ministra obrane postavio Antona Qunija (LDK), kojeg je Viši sud u Nišu u odsustvu osudio za ubojstvo petorice vojnika tadašnje SR Jugoslavije tijekom sukoba na Kosovu 1999. godine.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije baš sretan što je kosovsku vladu preuzeo Albin Kurti, a premijerka Srbije Ana Brnabić najprije je kazala da pregovori s Prištinom ne dolaze u obzir dok se ne ukinu carine na srpsku robu od 100 posto, no već drugog dana promijenila je svoj stav te izjavila: “Spremna sam na razgovore sa svima, uključujući i Kurtija, da bih unaprijedila položaj Srba na Kosovu ili bilo gdje drugdje.”
Međutim, analitičari su uvjereni da s Albinom Kurtijem neće biti baš lako jer je već prvog dana na dužnosti premijera izazvao lavinu u Srbiji najavivši da će od Srbije “tražiti odgovornost za počinjene ratne zločine i naknadu ratne štete” te da će, na temelju međunarodnih zakona i prava, “pripremiti tužbu protiv Srbije za ratni zločin, genocid i agresiju”. Između ostalog, najavio je uvođenje obaveznog služenja vojnog roka u trajanju od tri mjeseca i donošenje zakona o oduzimanju ilegalno stečene imovine. Albin Kurti ima burnu prošlost i mnogo je žrtvovao za Kosovo u najgorim vremenima, dok je vladao režim Slobodana Miloševića. Kurti je krajem devedesetih postao zvijezda kada se usprotivio Miloševićevu režimu. Zbog organiziranja studentskih prosvjeda proveo je gotovo tri godine u zatvorima u Lipljanu i Požarevcu, pod optužbama za terorizam. Bio je glasnogovornik albanskih studenata na Kosovu, a u tadašnjim intervjuima naglašavao je da njihove demonstracije “nisu političke i da nemaju ništa s političkim strankama”.
Sve bi ponovo isto učinio
Ostao je zapamćen u ožujku 2000. kada je na sudu u Nišu osuđen na 15 godina zatvora zbog ugrožavanja teritorijalnog integriteta Savezne Republike Jugoslavije i terorizma kada je poručio: “Meni može suditi samo sud mog vlastitog naroda. Ne priznajem ovaj sud, ne priznajem Srbiju, ne priznajem Jugoslaviju.” Na izricanju presude ostao je dosljedan: “Nevažno je hoćete li me osuditi i na koliko. Sve što sam radio, radio sam dobrovoljno i s dostojanstvom. Ponosan sam na to i, kad bih mogao, ponovo bih sve isto učinio.” Svoju političku karijeru gradio je naglašavajući neovisnost Kosova (a kasnije i ponovno ujedinjenje s Albanijom) i organizirao je skupove na kojima su se njegove pristaše sukobili sa snagama UNMIK-a i EULEX-a. Ti nasilni incidenti, koji su doveli do njegova uhićenja, nastavili su se nakon proglašenja neovisnosti 2008. Pitanje koje se nameće je kako će Kurti nastaviti dijalog sa Srbijom s obzirom na to da je organizirao prosvjede protiv tog dijaloga.
Potpuno je nebitno ko je predsednik Kosova jer bilo ko da je mora da strogo sprovodi politiku koju im Ameri diktiraju. Haradinaj je pokušao da se minimalno usprotivi pa je sada politička prošlost a da se nije primirio na vreme sledio bi mu Hag. Ameri su ga spasili Haga ali su mu isto tako stavili do znanja da ga mogu tamo poslati kada hoće.