Hrvatski znanstvenici o liječenju plazmom: 'Nije apsolutna garancija da će bolesnici biti izliječeni'

Bombastično je u svom stilu američki predsjednik Donald Trump najavio revolucionarnu metodu borbe protiv novog koronavirusa SARS-CoV-2. Ispalo je kako se radi o plazmi osoba koje su preboljele COVID-19, a koja nije imala dozvolu američke agencije za hranu i lijekove FDA, regulatornog tijela za odobrenje lijekova, terapija i prehrambenih proizvoda.

Službeno odobreno u SAD-u

Kako donose američki i stručni mediji, ravnatelj FDA dr. Stephen Hahn bio je pod ozbiljnim Trumpovim pritiskom kako bi što brže odobrio plazmu kao novu metodu za liječenje novog koronavirusa. Međutim, ta metoda u svakom slučaju nije nova.

S plazmom osoba koje su preboljele COVID-19 radi se i ovdje u Hrvatskoj, od sredine srpnja ona se prikuplja u transfuzijskim centrima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Praktički istovremeno i EU je objavio plan za financiranje prikupljanja plazme od rekonvalescenata.

Tada je isti poziv Amerikancima poslala i FDA, a sada je ta metoda u Americi i službeno odobrena. Upravo je prije nekoliko dana na stranicama ovog lista objavljena i priča jednog od davatelja plazme u svrhu istraživanja liječenja COVID-19. O kakvoj je metodi zapravo riječ, raspitali smo se kod dvojice naših vrhunskih stručnjaka.

– U osnovi bi terapija plazmom teoretski trebala funkcionirati, ali je količina dostupne plazme bitno ograničena, jer se radi o krvnom proizvodu osoba koje su preboljele virus, a svaki darivatelj krvi ne može dati više od oko pola litre odjednom. Krvni proizvodi se obično administriraju intravenski u infuziji – opisuje nam prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, ugledni naš virusni imunolog s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu u Njemačkoj.

– Međutim, ni ta terapija nije apsolutna garancija da će bolesnici biti izliječeni. Nuspojave kod administracije krvnih preparata slične su onima kad se daju imunoglobulini (koji su djelatna tvar iz krvnih preparata). Te su nuspojave teoretski brojne, iako se ne pojavljuju kod svakog primatelja. Najozbiljnije komplikacije su alergijske/anafilaktičke reakcije kad protutijela darivatelja djeluju protiv stanica primatelja zbog genetske inkompatibilnosti, ali i kada se cirkulacija prekapacitira transfuzijom, što može škoditi bubrezima, plućima i brojnim drugim organima. Nakon toga slijede brojne druge nuspojave koje se javljaju rjeđe – kaže prof. Čičin-Šain

Nema dovoljnih količina

Istaknuo je tri karakteristike ove vrste liječenja.

– Premda je ova terapija dostupna u nekim centrima i može pomoći protiv COVID-19, postoje neki razlozi zašto već nije u široj primjeni. Prvo, tu je nedostatak dovoljne količine plazma. Drugo su potencijalne nuspojave, a treće su nejasni i nedostatni rezultati što se učinkovitosti tiče – kaže naš znanstvenik iz uglednog njemačkog centra.

Prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu napominje kako se terapija plazmom onih koji su preboljeli COVID-19, odnosno terapija konvalescentnom plazmom, koristi već duže vrijeme u kliničkim ispitivanjima.

– Tako da se jučer nije dogodilo ništa spektakularno. Na temelju dosadašnjih podataka prisutna protutijela u plazmi koji blokiraju viruse ta terapija je djelotvorna kod oboljelih u bolnici. Međutim, to nije terapija za širu upotrebu u široj populaciji. Osim toga trebamo biti oprezni jer terapija nije djelotvorna kod svih i važno je da se pazi i na dodatne posljedice primjene takve terapije koje se mogu pojaviti – upozorava dr. Đikić.