pad životnog standarda

Liječenje u privatnim klinikama ne mogu si priuštiti ni zaposleni i visokoobrazovani

Foto: Christoph Soeder/DPA
To the day of the care - Surgical station hospital Havelhöhe
Foto: Christoph Soeder/DPA
To the day of the care - Surgical station hospital Havelhöhe
Foto: Christoph Soeder/DPA
To the day of the care - Surgical station hospital Havelhöhe
Foto: Christoph Soeder/DPA
To the day of the care - Surgical station hospital Havelhöhe
17.07.2023.
u 14:53
Većinu svojih zdravstvenih teškoća građani rješavaju unutar javnog zdravstva, a više od polovice češće bi koristilo usluge privatnog zdravstva da može, i to zato jer su privatne ordinacije bolje opremljene i prema pacijentima se bolje odnose. Međutim, zbog financija si to građani ne mogu priuštiti, a znakovito je što je među njima visok postotak zaposlenih i visokoobrazovanih, što govori o padu životnog standarda u zemlji. Pokazalo je to istraživanje Zdravstvo u Hrvatskoj - stavovi i ponašanja, kojeg je predstavila europarlamentarka dr. Romana Jerković.
Pogledaj originalni članak

- Trećina ispitanika liječnika posjećuje jednom do tri puta mjesečno, uglavnom su to stariji od 50, više žene i nižeobrazovani ili s malim primanjima. To ima logike ako se zna da je riječ o fizičkim poslovima ili onima u lošijim uvjetima gdje ljudi brže obolijevaju, ali ima veze i s niskom zdravstvenom pismenošću - objašnjava dr. Jerković.

Obiteljskom liječniku ide se u 90% slučajeva, u 58,5% specijalisti a zubaru u 51,6%. Više od polovice (52,7%) ispitanika na specijalističke preglede ide isključivo  u javne zdravstvene ustanove, češće ih koristi ide 24,2%, dok ih 9% češće koristi javno zdravstvo, a samo 2% isključivo ide privatno.

U posljednje dvije godine najviše ispitanih javni zdravstveni sustav koristilo je tri do pet puta (22,8%) i 6 do 10 puta (22,5%). Privatne ustanove u tom periodu nijednom nije koristilo 49,5% građana, 22,8% je koristilo jednom ili dvaput a 15,1% tri do pet puta. No kad bi mogli, privatno bi češće išlo 61,4%, no to ne mogu najviše zbog financija (57,2%). Za to nema potrebe jer uspiju sve obaviti u javnom zdravstvu, kaže ih 36,5%.

VEZANI ČLANCI

 

Ocjenjujući kategorije u javnim zdravstvenim ustanovama, najvišu ocjenu (4,2) daje se kategoriji kvaliteta/stručnost medicinskih sestara i drugog  pomoćnog osoblja. Slijede liječnici (4,1), a najlošije se ocjenjuje tehnička opremljenost i brzina dobivanja termina za pregled ili zahvat (2,6). Kod privatnih ustanova ocjene su ujednačenije i sve su kategorije ocijenjene četvorkom.

Na pitanje koliko si lako ili teško mogu financijski priuštiti lijekove koji nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem 60% građana navodi da to mogu teško ili vrlo teško. Istovremeno svoje zdravstveno stanje najviše ih (42,5%) smatra uglavnom dobrim. Dopunsko osiguranje ima 93,8% ispitanika, više žena. Dodatno ima samo 21,5% i to više muškaraca. Na lijekove i pomagala u proteklih godinu dana najviše je (27,7%) potrošilo između 100 i 200 eura, a 21,2% ih nije potrošilo ništa. Više od 200 eura troši 17,9%.

GALERIJA Jedan dan medicinske sestre: Nakon 12 sati rada dolazim doma slomljena

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Prosvjed medicinskih sestara, tehničara i nemedicinskog osoblja na Zrinjevcu
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Prosvjed medicinskih sestara, tehničara i nemedicinskog osoblja na Zrinjevcu
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Prosvjed medicinskih sestara, tehničara i nemedicinskog osoblja na Zrinjevcu
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Prosvjed medicinskih sestara, tehničara i nemedicinskog osoblja na Zrinjevcu
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Vinkovci: Primalja Gordana Kucljak
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Vinkovci: Primalja Gordana Kucljak
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Vinkovci: Primalja Gordana Kucljak

Čak 65% u godinu dana nije potrošilo ni euro na privatne zdravstvene usluge, dok ih je 23,5% potrošilo do 250 eura a 11,1% više. Ispitanici, njih 53,3%, kažu da je njihovo kućanstvo u proteklih godinu dana na lijekove i medicinska pomagala potrošilo do 200 eura, kaže 53,3% ispitanika, dok ih je više od 30% dalo više od tog iznosa. Na usluge u privatnim zdravstvenim ustanovama 60,1% ispitanika nije potrošilo ni euro u godinu dana, dok ih je do 160 eura potrošilo 17,2%, njih 11,6% od 161 do 300 eura i 11,1% više od toga.

VIDEO Zagreb: Štrajk pravosudnih službenika od ponedjeljka ulazi u radikalniju fazu

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

BF
bf23
15:33 17.07.2023.

Kad pogledam odrezak od.plaće i postotak koji mi odlazi na zdravstveno osiguranje i onda usporedim što dobijem za taj novac,plače mi se

BU
Bubalamala
10:50 18.07.2023.

Katastrofalno stanje u Hrvatskom zdrastvenom sustavu zbog nesposobnosti odgovornih. Sve počinje sa obiteljskim liječenjem,tu je potrebna reforma sustava tako da privatne prakse uđu u zdravsteni sustav koji pokriva HZZO a sa druge strane da se liječnicima koji su zaposleni u javnom zdravstu zabrani privatni rad. Takve privatne prakse koje bi pokrivao HZZO trebale bi obavljati zdravsveni pregled po programu određenom od HZZO i tarifama koje im se odrede a osim vađenja krvi morali bi biti opremljeni da obave ultrašal, ekg a ne da se namjerno stvaraju gužve i čekanja zbog takvih stvari. Ako se ustanovi potreba tek onda se pacijent šalje kod specijalista na dalnje liječenje.

AK
Aka
23:36 17.07.2023.

Rasulo je gdje god pogledaš. Otimačina i dalje traje. Pitam se znaju li ti ljudi da se na onaj svijet ništa ne može ponijeti?