Liječnici: A tko nas pita kad radimo po 24 sata!

Prof. dr. Krešimir Rotim prvi je i za sada jedini ravnatelj državne bolnice koji je nedavno uveo kontrolu radnoga vremena, evidenciju dolaska i odlaska s posla. Liječnici, medicinske sestre, šefovi klinika, čistačice i ostali zaposlenici KBC-a “Sestre milosrdnice” – koji uz Vinogradsku obuhvaća i Traumu, Klaićevu bolnicu i Kliniku za tumore – svakoga dana, uza svoje ime, moraju upisati vrijeme dolaska i vrijeme odlaska s posla. Za sada se evidencija vodi na papiru, a prema riječima prof. Rotima, u planu je uvođenje kartica i aparata koji će ulazak i izlazak zaposlenika iz bolnice registrirati automatski.

Policijski nadzor – glupost

Liječnici i medicinske sestre od svojih su nadređenih dobili poruku da sve to shvate ozbiljno, a neslužbeno se u bolnici mogu čuti komentari kako je “ovaj policijski nadzor” prestrašna glupost. “Pa tko nas pita za radnu disciplinu kada dođemo na posao u šest ujutro i odemo s posla u šest poslijepodne?” komentar je liječnika i sestara s kojima s razgovarali.

– Izravno mi se nitko nije požalio, ali sam po hodnicima već čuo da su zaposlenici “oduševljeni” novom praksom, posebno liječnici. Velika većina pošteno odrađuje svoje radno vrijeme, mnogi ostaju i dulje, ali će se sada vidjeti i tko i koliko njih ima manjak radnih sati – kaže nam prof. Rotim. Jednoga dana, dodaje, moći ćemo na temelju rada određivati plaće, moći će se plaćati prekovremeni sati onima koji na poslu ostaju dulje ili od plaće oduzimati neodrađene sate.

U bolničkim kuloarima može se čuti i to da je naputak o kontroli radnoga vremena došao izravno od ministra zdravstva Milinovića te da se nadzor o tome kada koji zaposlenik dolazi i napušta radno mjesto mora uvesti u sve državne bolnice.

Naputak nije ministrov

To međutim nije točno. Ministar nam nije rekao svoj stav o modelu kontrole radne discipline u KBC-u “Sestre milosrdnice” jer, čini se, o tome ništa i nije znao dok smo s njime razgovarali. Savjetnik ravnatelja, prof. dr. Mario Zovak, objasnio nam je, pak, da je ravnateljeva odluka proizišla iz zakona.

– Novi Pravilnik o sadržaju i načinu evidencije o radnicima odnosi se na sve državne ustanove i, ako se ne poštuje, predviđa stroge kazne. Stoga je pravna služba preporučila da se kontrola uvede iako mi je jasno da nekima to ide na živce – kaže nam prof. Zovak. Dodaje da su šefovi klinika i odjela dužni ravnateljstvu tjedno podnositi izvješće o radnoj disciplini, dakle o tome tko je zaradio plaću, a tko bi mogao ostati uskraćen za dio mjesečnih primanja jer mu nedostaju radni sati.

– Većina zaposlenika ne pita za radno vrijeme. I, ako netko zbog privatnih obveza mora otići pola sata ili dva sata ranije s posla, to mu neće biti zabranjeno – ističe prof. Zovak.

Ni KBC Zagreb ni KB Merkur kontrolu radnoga vremena upisivanjem zaposlenika u knjigu dolazaka i odlazaka nisu uveli.

– Ne razmišljam o tome iako bi to možda bilo pametno. S pravodobnim dolascima na posao u bolnicu ujutro, kada su sastanci i vizite, nema većih problema. Ali poslije 14, 15 sati može se otići po dijete, k majstoru, na posao u privatnu praksu... – kaže ravnatelj Merkura dr. Vidas, jasno aludirajući na to da ima liječnika koji izigravaju radno vrijeme. A ne može se reći, napominje, da nema posla, jer, ako imamo liste čekanja, ima i pacijenata.

– Ali ako liječnik naruči 20 pacijenata, onda može otići s posla u 14 sati, a da ih je naručio 40, onda to ne bi mogao – kaže dr. Vidas.

Ima i drukčijih mišljenja. Ravnatelj jedne velike državne bolnice smatra da u nekim profesijama, kao što su liječnici, novinari, znanstvenici, profesori radno vrijeme nije presudan čimbenik u mjerenju posla.

„Za liječnika je bitno koliko je pregledao pacijenata ili koliko je obavio operacija, a sigurno nije mjerilo sjedenje u ordinaciji i čitanje novina samo zato što radno vrijeme nije isteklo.”