Oko sto milijuna kuna ukupno isplatit će hrvatske bolnice svojim zaposlenicima uime netočno obračunatih plaća za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Pojedinci su već dobili sudske presude u koje su se sami upustili te bolnice broje sudske tužbe svojih zaposlenika. Kulminacija je to primjene naputka bivšeg ministra zdravlja Rajka Ostojića kojim su liječnicima za godišnjeg odmora uskraćeni dodaci na plaću.
Neki dobili tužbe
Dolaskom na njegovo mjesto ministar Siniša Varga povukao je sporni naputak nakon savjeta Povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora koje je zaključilo, podsjetimo, da su bolnice zaposlenicima dužne isplatiti plaću povoljniju za njih. A ta će plaća u prosjeku hrvatske bolnice stajati oko 25 tisuća kuna troška po zaposleniku. Takav je izračun Hrvatske udruge bolničkih liječnika koji je objasnio njezin predsjednik dr. Trpimir Goluža:
– Uzeli smo prosjek od pet dežurstava mjesečno, što znači da je u jednoj godini liječnik zakinut za sedam tisuća neto. Ukupan dug za dvije i pol godine iznosi 18 tisuća kuna, na koje tražimo zatezne kamate.
Pojedine bolnice obračunavaju individualne iznose koje moraju isplatiti, a u HUBOL-u inzistiraju i na isplati zateznih kamata. Iz Udruge su još ranije najavljivali pokretanje sudskih tužbi budući da su se bolnice, napominje i dr. Goluža, oglušile na njihovo upozorenje. Potom su angažirali odvjetnički ured i počeli skupljati punomoći. Pojedini liječnici sami su krenuli u postupak i u džepu imaju presudu kojom im bolnica u kojoj rade mora vratiti neisplaćene dodatke na plaći za godišnjih odmora. Ukupan iznos od spomenutih sto milijuna kuna jedna je od skromnijih procjena te se u javnosti barata i desecima milijuna kuna većim novcem od toga. U svakoj varijanti riječ je o milijunima koje moraju platiti bolnice s milijunskim minusima.
Ukupan trošak veći 3 milijarde kuna
Jedna od uskraćenih naknada jest ona za dežurstvo koja je u listopadu koštala gotovo 28 milijuna kuna, prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu. Ista je udruga u svojoj prezentaciji o plaćama u javnom zdravstvu objavila i podatak kako rashodi za zaposlene u svim zdravstvenim ustanovama, dakle ne samo u bolnicama, u prosjeku čine gotovo 60 posto ukupnih prihoda.
U samim bolnicama taj je postotak bitno veći te je, primjerice, KBC Osijek 90 posto svojeg bolničkog limita u rujnu dao za rashode zaposlenika, što je i generalno bolnički prosjek. Dijelu bolnica cjelokupni limiti za poslovanje ne pokrivaju ni troškove za zaposlenike. Ukupan trošak za zaposlene u zdravstvu, jedan je od podataka iz spomenute prezentacije, s pet milijardi 2000. narastao je na gotovo osam milijardi kuna u ovoj godini.
... jer još uvijek nikome nije objasnio... kako će uštedjeti... ili kako će održati isto izvršenje usluga... ili kako će napraviti više nego do sada... jer mu je osnovni cilj preusmjeriti profitabilne poslove privatnim izvršiteljima... a neprofitabilne ostaviti javnima... i plaćati usluge više... da se njemu i partnerima isplati... i zato već mjesecima radi nove cjenike... s novim viših cijenama...kako je i obećao zubarima, ljekarnicima i drugima... a nije ga briga kako bi poslovale bolnice i druge javne ustanove ukoliko im ne bude plaćao, nego tek po izvršenju... stoga i ima potporu privatnih pružatelja zdravstvenih usluga i zakupaca... jer se radi o pogodovanju njima... i ponovnoj provedbi stihijskih izmjena... i pogodovanja odabranima na štetu pacijenata...