Zbog paušalnog određivanja vremenskih raspona za trajanje medicinskih postupaka, nepostojanja stručnih kriterija za postavljanje vremenskih normativa, nedefiniranja vremensko-kadrovskih normativa za stacionarno liječenje, nemogućnosti planiranja na temelju ovakvog dokumenta, prijedlog novih vremensko-kadrovskih normativa (VKN) neće doprinijeti većoj kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite pacijentima, stav je Hrvatske liječničke komore. Stoga HLK očekuje da Ministarstvo zdravstva, u suradnji s medicinskom strukom, provede značajnu reviziju prijedloga Plana i programa mjera zdravstvene zaštite 2023. – 2026. čiji su VKN dio, stoji u Komorinom priopćenju.
"Ministarstvo zdravstva je u e-savjetovanje pustilo prijedlog novog VKN-a, bez zakonski obveznog prethodnog mišljenja HLK-a i svih ostalih komora u zdravstvu i bez savjetovanja sa strukom tj. s liječnicima kliničarima. Nasuprot dosadašnjih vremenskih normativa koje su izradila stručna liječnička društva, novi prijedlog Ministarstva uvodi vremenski raspon najkraćeg i najduljeg vremena potrebnog za neki medicinski zahvat. HLK ukazuje kako su, uz neke iznimke, ti rasponi arbitrarno određeni tako da je kao donja granica raspona određena polovica dosadašnjeg vremenskog normativa, a kao gornja granica jedan i četvrt dosadašnji vremenski normativ. HLK ističe kako donja granica vremenskog raspona vrlo često ne odgovara stvarno potrebnom vremenu za pojedine medicinske postupke. Ovako univerzalno odrezana „formula“ jasno ukazuje da je vremenski dio normativa izrađen voluntaristički i paušalno. Ovaj prijedlog u odnosu na dosadašnji VKN predstavlja korak unazad", smatraju u Liječničkoj komori.
Ističu kako vremenski rasponi onemogućavaju sustavno planiranje medicinskih postupaka i organizaciju rada na razini odjela, klinika i ustanova, a analizu njihovog izvršenja čine nemogućom.
HLK naglašava važnost vremensko-kadrovskih normativa i stava je kako je nužno da VKN bude obavezan i primijenjen u svakodnevnom radu liječnika. VKN treba biti temelj za ugovaranje usluga zdravstvenih ustanova s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, ističu.
POVEZANI ČLANCI:
"HLK se kontinuirano zalaže za sustavno praćenje ishoda liječenja, kvalitete pružanja zdravstvenih usluga i parametara sigurnosti bolesnika, što u Hrvatskoj nažalost još uvijek izostaje. U takvoj situaciji, VKN su alat kojim se može utjecati na spomenute ciljeve.
HLK žali što Ministarstvo nije poštovalo zakonsku proceduru donošenja ovog dokumenta pa je dokument svim zdravstvenim komorama, kao i HLZ-u, upućen nakon što je već pušten u e-savjetovanje, a ne prije toga. U Komori ističu da bi dokument bio značajno poboljšan prije javne rasprave, da je Ministarstvo postupilo po zakonu te bi u tom slučaju bile izbjegnute mnoge utemeljene primjedbe struke na nove vremensko-kadrovske normative. Komora je spremna dati stručnu podršku Ministarstvu u poboljšanju dosadašnjih vremensko-kadrovskih normativa tj. u izradi novog dokumenta", stoji u priopćenju Liječničke komore.