U šestogodišnjem razdoblju broj liječnika zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom sustavu porastao je za 996. Broj zaposlenih liječnika kontinuirano raste od 2011. godine, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U tom je razdoblju zemlja ušla u Europsku uniju te je otvoreno europsko tržište rade pa je 568 liječnika otišlo u inozemstvo, što je podatak koji je pri predstavljanju Vijeća za mlade u četvrtak navela i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Taj je podatak i učestala javna tema kojom se sada počeo baviti i Ured predsjednice s ciljem zaustavljanja odlaska liječnika iz zemlje. Međutim, prema gore navedenim podacima, broj liječnika u hrvatskom zdravstvu nalazi se unutar europskog prosjeka, što potvrđuje i ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić i otkriva da je primarni problem zapravo u raspoređenosti doktora medicine.
Treba nam registar liječnika
– Točno je da je broj ukupno zaposlenih liječnika povećan za otprilike tisuću i to nas sve treba radovati. To ne znači da nam ne treba još liječnika i da ne trebamo žaliti za bilo kojim liječnikom ili mladim čovjekom drugog zanimanja koji je otišao iz Hrvatske. Uistinu u pitanju prosjeka po broju stanovnika spadamo među srednje zemlje u Europi, ali je naš problem što nam liječnika nedostaje na određenim područjima. Moramo stimulirati ljude da dođu u ta područja i ostanu tamo raditi – govori ministar zdravstva.
Novi je to aspekt s kojeg se govori o nedostatku liječnika u Hrvatskoj, a još su i Kujundžićevi prethodnici, doduše dosta “sramežljivo”, najavljivali konkretne mjere poticanja odlazaka liječnika u krajeve gdje ih manjka. Govorilo se, podsjetimo, o subvencioniranom kreditiranju, osiguranju smještaja za liječnike i njihove obitelji.
Najugroženiji krajevi u ovom su trenutku posebno Slavonija i Ličko-senjska županija, napominje dr. Ada Barić, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.
– Lokalna samouprava ne radi dovoljno da privuče liječnike tamo gdje postoji njihov kroničan nedostatak. U bolnici u Pakracu na ginekologiji je dvoje liječnika, u Sisku dva radiologa, gospićka bolnica ima jednog anesteziologa na odjelu. Nismo adekvatno raspoređeni, a moramo uzeti u obzir i da smo turistička zemlja s morem koja svake godine ima migraciju stanovnika na obalu kada se otvaraju turističke ambulante na čije se natječaje nitko ne javlja jer nema dovoljno ljudi. Nije dovoljno povećati upisne kvote i dati specijalizaciju pa je i dekan Marijan Klarica iznio na susretu s predsjednicom države jako bitan podatak – donošenje Nacionalnog plana strategije rasporeda ljudskih resursa u zdravstvu – objašnjava dr. Barić dodajući da su zdravstveni sustavi u nizu europskih zemalja drukčije organizirani te da ih se u većini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi probir nakon kojeg bolesnici odlaze u bolnice.
Strategija koju navodi dr. Barić jedan je od zaključaka koji je na spomenutom sastanku navela i predsjednica države. Moglo se čuti i o potrebi uspostave registra liječnika koji bi onda bio centralno mjesto s informacijama u kojoj ustanovi točno radi koliko specijalista. Prijedlog je to Udruge poslodavaca u zdravstvu čiji direktor dr. Dražen Jurković također tvrdi da je primarni problem distribucija liječnika u hrvatskom zdravstvu, a ne njihov ukupan broj.
Lani 37 liječnika manje
– Da bismo znali što nam je činiti, najprije moramo napraviti registar liječnika po županijama, zdravstvenim ustanovama i razinama zdravstvene zaštite, moramo imati kvalitetnu snimku stanja. Samo tako će se moći problemu pristupiti sustavno. Svaki liječnik koji ode izuzetno je velika šteta i treba učiniti sve da se ljude zadrži u sustavu, ali taj problem nije tolikih dimenzija kako se često predstavlja u javnosti – poručuje dr. Jurković iz spomenute udruge koja je kao neke od lokalnih mjera predložila i sufinanciranje vrtića djeci liječnika, udžbenika, školskog boravka, dodjelu zemljišta, gradnju stanova koji bi nakon 20 godina prešli u vlasništvo.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sa zadnjim danom prošle godine u Hrvatskoj je radilo 14.427 liječnika, a 2011. godine njih 13.431. Do 2016. taj je broj bio u konstantnom porastu, a prošla godina završila je s 37 doktora medicine manje u odnosu na godinu prije.
Kažu da moramo imati kvalitetnu snimku stanja, a svatko klikom miša može dobiti podatak koliko je u sustavu doktora, kojih specijalizacija jer svaki liječnik mora imati licencu i svatko dobije svoj broj koji je na pečatu , pa kako se ne zna? Pozanto je da je zdravstvo složen sustav. Jako puno je ordinacija, odjela, složenih jedinica u kojima participiraju konstantno jedni te isti liječnici pa se pacijentima čini po bolnicama da se liječnici samo "našetavaju" jer često idu iz jedne jedinice u drugu, a pacijent koji gleda to iz čekaonice se čudi što svi nekamo idu samo njegov doktor ne dolazi, a i on je negdje drugdje (na odjelu, na konzilijarnim, na sastanku-stručnom, u ravnateljstvu, u raxnim povjeresntvima za lijekove, struku, etiku...a sve se to odvija, zamislite, za vrijeme radnog vremena! Kada bi se održavalo? Jedna novinarka je nedavno na TV-u rekla da se čudi zašto CT, MR...i svi ti uređeji ne rade i subotom i nedjeljom....u 3 smjene....Je, draga moja, na tim uređajima netko mora i raditi! Kada je bilo govora o dodatnom radu doktora svi su se uznemirili da im doktori ne budu umorni, da slučajno tako umorni ne pogriješe baš na njima (na drugima, Bože moj, to nekako možemo izdržati, ali na meni - Bože sačuvaj!)! Kada ti isti doktori rade prekoviše i u bolnicama na svom radnom mjestu nitko se ne boji da će "pregoriti"! Mantra da dadoktori ne idu vani samo zbog plaće, je samo napola točna. Prije svega idu zbog plaće! Normalno i uvjeta rada. O tome se i radi!