Uvjerena sam da su 16-godišnjaci sposobni odgovorno izabrati. Dajmo im tu mogućnost, kazala je njemačka ministrica obitelji Franziska Giffey, članica Socijaldemokratske stranke (SPD) u vladinoj koaliciji s demokršćanima kancelarke Angele Merkel. U Njemačkoj je pokrenuta rasprava o spuštanju dobne granice s 18 na 16 godina za stjecanje prava glasa na izborima, i to 50 godina nakon što je spuštena s 21 na 18 godina. U jeku studentskih prosvjeda tijekom kojih su mladi tražili veća prava, kada je došlo i do sukoba generacija, Njemačka je 1970. spustila dobnu granicu biračima.
Stranke ljevice (SPD, Zeleni i Ljevica) za spuštanje su dobne granice biračima. Desnica se pak protivi spuštanju dobne granice za birače, uz tezu kako se s 18 godina dobiva vozačka dozvola te se postaje punoljetan, pa je to i prava dob za glasanje na izborima. I Alternativa za Njemačku (AfD) protivi se spuštanju dobne granice za birače. Istraživanje koje je provelo berlinsko Slobodno sveučilište na osnovi usporedbe lokalnih izbora u Brandenburgu 2019., gdje su i 16-godišnjaci mogli glasovati, s onima u Saskoj, u kojoj nisu mogli, utvrđeno je u razgovorima s njima kako su pokazali zrelost tijekom glasovanja kao i 18-godišnjaci. U Austriji je 2007. donesen zakon po kojem i 16-godišnjaci mogu glasovati te su sudjelovali na izborima 2008. To je prva zemlja u Europi koja je spustila dobnu granicu za sudjelovanje na izborima.
Sto glasaci manje pametni to bolje za politicare.