'Hrvatska je opljačkana uime obitelji Sanader i Vidošević'

– Osobno sam sudjelovao u završnim dogovorima sa Slovenijom i mogu reći da je hrvatska strana obavila sve što je trebala napraviti, dok nas je slovenska strana tiho opstruirala, no i to smo riješili. Ne vidim više što je tu sporno. U slovenskoj javnosti javljaju se neki prigovori, no hrvatska strana napravila je sve što je trebala učiniti, čak smo zbog toga mijenjali i Zakon o parničnom postupku – rekao je Milanović te dodao da je spor o Ljubljanskoj banci u tom trenutku veće probleme zadavao Sloveniji nego Hrvatskoj, zbog bojazni da bi hrvatski sudovi mogli presuditi u korist hrvatskih štediša.

– Prava pravna bitka već se neko vrijeme vodi u Strasbourgu, presude koje se tamo donose najveća su opasnost za one u Sloveniji koji misle da ništa nisu dužni. Da sam ja slovenska strana, a nisam, gledao bih prema tamo, a ne prema Hrvatskoj. Pravda će biti postignuta, a jedino je pitanje zašto se to nije dogodilo pred hrvatskim sudovima u posljednjih 20 godina – rekao je Milanović. Osvrnuo se i na gospodarski pojas.

– Proglašenje bilo kakvog posebnog pojasa u hrvatskim vodama, koji bi bio vezan uz ribolovna prava, bilo bi pravno neutemeljeno, a o ekološkoj zaštiti možemo razgovarati. Hrvatska je postala punopravnom članicom EU, a hrvatsko more morem EU, čime je Hrvatska ušla u kompleksniji pravni režim u kojem je nemoguće proglasiti zonu u kojoj bi pravo na ribarenje imali samo hrvatski ribari – kaže Milanović.

Banke izigrale dogovor

SDP-ov Ivo Jelušić pitao je ministra financija Slavka Linića hoće li novim Zakonom o potrošačkom kreditiranju građani biti izdani i je li se dogovorio s bankama na štetu građana.

– Banke su u trenutku kada je Sabor raspravljao o zakonu ponudile određena rješenja, tj. 30 posto popusta na ugovorene početne iznose. Bankari su se složili, da bi dan poslije toga odustali od dogovora i idu na 30 posto od danas vrijedeće kamatne stope. To je za Vladu neprihvatljivo, što znači da neće biti dogovora s bankama jer su stoti put izigrale dogovor. Stoga će na izglasavanju biti onaj prijedlog o kojem se raspravljalo. Vlada je pristala na još jednu izmjenu samo zato da se ovaj zakon primjenjuje već od 1. siječnja i da nemamo sudskih postupaka, ali očito ćemo ih imati jer je interes banaka drukčiji od interesa građana – odgovorio je Linić.

HNS-ov Srđan Gjurković pitao je ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka o čemu se Vlada nije dogovorila u pregovorima s MOL-om.

– Korporativno upravljanje nama je prva i ključna točka u pregovorima, na drugom sastanku imali smo različita mišljenja o tome, a mi samo želimo da se Inom upravlja prema hrvatskim zakonima, sve ostalo moguće je dogovoriti. Mi smo zasad vidjeli samo isto priopćenje MOL-a kao i svi građani i ne možemo govoriti o nikakvim daljnjim potezima dok ne dobijemo službenu odluku MOL-a o prodaji njihova dijela Ine – odgovorio je Vrdoljak.

SDP-ovu Tatjanu Šimac Bonačić zanimalo je što se dogodilo s mirovinama koje nisu isplaćene umirovljenicima koji nisu dostavili svoj OIB.

– Kada smo preuzeli Ministarstvo, utvrdili smo neusklađenost popisa Porezne uprave i HZMO-a, i sada smo utvrdili da 2300 građana nema OIB ni JMBG, a više od 1100 tih građana nije upisano ni u biračke popise pa treba vidjeti tko su oni i gdje su – rekao je ministar rada Mirando Mrsić dodavši da je 2600 građana dostavilo svoje OIB-e i dobilo svoje mirovine.

Jadranka Kosor pitala je premijera hoće li zvati MMF te primijetila da se u sjeni referenduma o braku te borbe protiv ćirilice svakodnevno povećava broj nezaposlenih, nabrojivši i niz loših ekonomskih pokazatelja.

'Nametati obvezu nije korektno'

– MMF nije opcija u ovom trenutku, procedura prekomjernog deficita je nužnost, ali ćemo u razgovorima s Europskom komisijom vidjeti što možemo napraviti da se ne ugrozi socijalno stanje naše zemlje – odgovorio je Milanović te dodao kako nikome on nije naložio da ne konzultira Ustavni sud o ustavnosti referendumskog pitanja, kako mu je to Kosor predbacila.

– Mogu reći svoj stav što je Sabor, a što je Ustavni sud, no svoje će na kraju ipak reći Sabor. Ustavni sud nije ured za zakonodavstvo nego tijelo koje kad je nadležno kaže što ima i to se onda mora poštovati. Nametati Saboru obvezu da bilo koga pita što piše u Ustavu osim sebe i građana nije korektno. Takva obveza Sabora propisana u važećem Ustavnom zakonu služi kao okvir za politički dogovor onih koja ga žele – tvrdi Milanović dodavši da će se ustavnim promjenama urediti to da se ocjena ustavnosti referendumskog pitanja traži prije prikupljanja potpisa građana.

HDZ-ov Josip Borić premijeru je rekao da su smanjene plaće, podignut je PDV, građani žive teže nego što su ikada živjeli, a iz budžeta prosječne obitelji s dvije plaće od 4000 kuna neto godišnje uzme se dodatnih 9000 kuna zbog svih poskupljenja.

– Možete li mi reći koliko ćete uzeti kuna ovakvom računicom hrvatskim građanima u mandatu u četiri godine – zanimalo je Borića, a premijer mu je odgovorio da nije u redu da baš on pita o uzimanju iz džepova građana.

Sljedeće godine rast

– Ovo je teška i dugotrajna kriza koja je iscrpila Hrvatsku i Europu. Za sljedeću godinu prognozira se rast, ali to je pet godina prekasno, ulazimo u proceduru prekomjernog deficita što nije isprika, ali i druge zemlje su to prošle – rekao je Milanović Boriću te dodao da se moraju vratiti dugovi i platiti kamate za kredite koji su dizani kad nije bilo reformi. Rekao je da će i o HDZ-u ovisiti oporavak, odnosno o njihovim prijedlozima kojih, primijetio je, posljednje dvije godine nije bilo dovoljno.

Borić je rekao da ga je pitao čisto ekonomsko pitanje, a on je u svom stilu to okrenuo na demagogiju i navodnu neaktivnost oporbe te mu dodao da kod predsjednika Sabora provjeri kako je oporba zaslužna za 70 posto rasprava.

HDZ-ov Ivan Domagoj Milošević premijeru je zamjerio što dvije godine najavljuju rast, a cijelo vrijeme Hrvatska bilježi pad, pa je tako nezaposlenost sve viša, smjernice ekonomske i fiskalne politike izazvale su šok i nevjericu i u stranim zemljama.

– Kazali ste da ste svjesni kako su potrebne reforme, ali ih ne želite provoditi. Predviđate li ekonomsko čudo ili planirate sjediti i mirno čekati bankrot – zanimalo je Miloševića.

– Što planiramo u sljedećoj godini? Očekujemo rast. Očekuju ga svi, a vidjet ćemo. Sigurno nećemo poslušati vaš savjet od prije nekoliko dana da otkupimo dionice Ine jer nešto neodgovornije i neozbiljnije nisam čuo. Otkupili bi dionice Ine i što onda? Nakon svega što se dogodilo s Inom, svih grešaka... Nama nije jednostavno, ne žalimo se. Obveze i dugovi moraju se vraćati. Zemlja je sređenija nego prije. Usred svega toga vi predlažete da se država zaduži. Kako ste to zamislili? Ima li još ljudi u Saboru koji smatraju da mi imamo pravo na tu vrstu ekonomskog hazarda? Ako želite ozbiljnu raspravu, ponašajte se ozbiljno – odgovorio mu je Milanović.

HDZ-ov Gordan Marić također se obratio premijeru kojeg je pitao stoji li još uvijek pri svojoj izjavi da ova vlada nije opteretila gospodarstvo.

– Vlada je povećala PDV i opteretila građene, a ukupno porezno opterećenje gospodarstva manje je nego što je bilo. Ne može sve to preko noći donijeti rješenje. Ovo nije maraton – kaže predsjednik Vlade Zoran Milanović koji je uvjeren da će Hrvatska iduće godine bilježiti gospodarski rast.

HDZ-ova Iliju Filipovića zanimalo je zašto se Hrvatska odriče dijaspore, s obzirom na to da su mnogi Hrvati izvan Hrvatske u panici da će krajem sljedećeg mjeseca mnogi ostati bez osobnih iskaznica zbog Zakona o prebivalištu.

Netočne slutnje

– Slutnje koje ste iznijeli potpuno su netočne. Neću vam govoriti što ja osjećam kada idem u BiH. U dijaspori sam bio po Americi i Čileu. Uglavnom više ne govore hrvatski, ali i to su Hrvati. Prije svega, osobne iskaznice nikome neće biti oduzete. Što će pisati na njima i koji su uvjeti potrebni da bi se taj status stekao i zadržao, to je druga stvar. Ako netko vara u provođenju zakona i daje krive podatke, za to će kad-tad odgovarati, bez obzira tko on bio. Što da odgovorim ljudima u Vukovaru kada kažem da policija provjerava tko gdje živi? Da kažem da ili ne? Kako da se postavimo prema provođenju zakona po toj stvari? Zakon se svugdje treba provoditi. Tu ne uzimam ničiju stranu, tu se zakon provodi. Pitanje je samo prebivališta – rekao je Milanović.

Ante Babić pitanje je postavio Željku Jovanoviću.

– Vi ste spremili sve udžbenike i uputili ih predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću, ali ste isto tako od njega tražili i njegovu ispriku. Jeste li osim isprike možda zatražili i udžbenike iz kojih uče srpska djeca – pitao je Jovanovića.

– Učinio sam sve što je bilo potrebno da bih dokazao kako su hrvatski udžbenici temeljeni na činjenicama, na istini, i smatram da je to bio odličan potez. Jednako tako kao što sam i dokazao da je vaša stranka stranka koja je rastočila Hrvatsku zbog toga što ju je opljačkala, a predsjednik vaše stranke – koji je bio šef tajnih službi – ništa nije vidio, ništa nije čuo i ništa nije znao. To je mantra u HGK i u HDZ-u. Znači Hrvatska je opljačkana uime obitelji HDZ, uime obitelji Sanader, uime obitelji Vidošević i ostalih obitelji.

'Riješit ćemo sve'

HDZ-ova Sunčana Glavak pitala je premijera Milanovića zašto 25.000 predmeta čeka na rješavanje u Agenciji za upravljanje državnom imovinom te mu je rekla da se na tim predmetima ne radi ništa, a da bi se njihovim rješavanjem mogla smanjiti nezaposlenost.

– Vi ste zahtjevan sugovornik jer uvijek dolazite s nekim podacima za koje nitko nije čuo – odgovorio joj je Milanović i dodao da bi to značilo da si vladajući sami rade o političkoj glavi jer ne rade apsolutno ništa.

Ironično joj je poručio: "Bit će riješeno, danas ćemo riješiti sve".

Ni HDZ-ova zastupnica nije mu ostala dužna te mu je rekla da je svaki put izgubljen u prijevodu jer ne zna podatke. Poručila mu je da bi lokalni dužnosnici, koje on često proziva, radili svoj posao da im se u tome svojim neradom nije ispriječila država.

– Shvatili ste, doduše s nekoliko godina zakašnjenja, da ste propali u diplomaciji, a da ne znate što vas čeka u politici. U politici vas čeka ista sudbina kao u diplomaciji – zaključila je Sunčana Glavak.

Cijena niža od tržišne

Prodaju Croatia osiguranja ponovno je, kao i na prošlom aktualnom prijepodnevu, potaknuo HDZ-ov Tomislav Čuljak, pitajući premijera zašto se ta tvrtka prodaje za cijenu puno nižu od tržišne te zna li da se prodaje Basler osiguranje. Milanović mu je odgovorio da postoji samo ona cijena koju je netko spreman platiti te mu je o tome održao kraće predavanje.

– Ja sam vas pitao o prodaji Basler osiguranja koji drži četiri posto tržišta, a prodaje se za 70 milijuna eura, dok mi Croatiju osiguranje prodajemo za 121 milijun – rekao je Čuljak i dodao da bi joj, kad bi se uspoređivalo CO s Basler osiguranjem, onda cijena trebala biti 566 milijuna eura.
Milanoviću je rekao da će planiranom prodajom oštetiti državni proračun za 3,4 milijarde kuna te kako se od njega kao premijera očekuje da to spriječi.

– U protivnom možete očekivati kaznenu prijavu protiv svih koji u tome budu sudjelovali – poručio mu je Čuljak.