Za 1,2 milijarde kuna manji prihodi i otprilike 1,5 milijardi niži rashodi trebao bi biti ishod rebalansa proračuna za 2013. godinu koji se priprema u Vladi. Mamta Murthi, nova direktorica Svjetske banke za srednju Europu, dobila je informaciju da će revidirani proračun biti objavljen u ožujku, a slično se može čuti i od pojedinih ministara.
Traži blaže rezove
Usprkos tvrdnji premijera Milanovića da je štednje i oštrih rezova dosta, izrečenoj nakon odluke o smanjenju plaća tri posto, Svjetska banka i MMF ponavljaju da Hrvatska nije u poziciji birati te da mora nastaviti sa smanjenjem potrošnje. No, ono bi ipak moglo biti blaže nego što nalaže hrvatski Zakon o fiskalnoj odgovornosti, prema kojemu se svake godine udjel rashoda opće države treba smanjivati za jedan postotni poen. U uvjetima kada nema rasta, poštovanje tog pravila, donesenog za mandata Jadranke Kosor, tražilo bi oštre rezove u potrošnju, a nikako povećanje rashoda koje se dogodilo potkraj prošle godine i dovelo do gubitka investicijskog rejtinga. Liniću se žuri s rebalansom i zato što su krenule pripreme za plasman 1,5 milijardi dolara državnih obveznica, a on sam bi lakše razgovarao s budućim kupcima državnog duga da smanji potrošnju.
U Vladi kažu da se još razgovara gdje će se štedjeti, prvobitni je plan bio da se jače smanje planirane investicije, no MMF je poručio da to nije dobar izbor pa su Vladu uputili da smanji tekuću potrošnju, izdatke za subvencije te zdravstveni i mirovinski sustav. Svjetska banka već asistira kod zdravstvene reforme pa se, uz zatvaranje pojedinih bolnica i ustanova, kao rješenje nudi prebacivanje nezdravstvenog osoblja u privatne tvrtke.
Ministar financija zatražio je na početku godine tehničku pomoć MMF-a kako bi zajedno odredili parametre za novo fiskalno pravilo, a sindikalac Vilim Ribić tvrdi da mu se delegacija MMF-a povjerila da će izaći ususret tom zahtjevu i podržati smanjenje opće potrošnje od samo pola postotnog poena, a ne za 1 posto BDP-a. Preneseno na brojke, to znači da rashodi ove godine ne trebaju biti za 3,5 milijardi niži od lanjskih, nego samo za 1,75 milijardi kuna.
Ide na projekte
U kolikom je raskoraku stvarno stanje od te ublažene obveze pokazuje podatak da su proračuni koji ulaze u definiciju opće države veći od lanjskih za 2,5 milijardi kuna!
Na pitanje gdje će štedjeti, ministar Linić branio je premijera te rekao da to više neće činiti na radničkim i socijalnim pravima. Linić ostaje pri svome da će kresati na ‘projektima koji nisu realni ni ostvarivi’ te dodao da ga više muči kako će skupiti planirane prihode.
>>Svjetska banka: Milanoviću dosta štednje? Stekli smo drukčiji dojam!
Ljubo Jurčić je doktor znanosti za njih..samo što nema sreće dobiti više od 2 posto glasova.