Linićeva najava otpisa dugova pobudila je nadu kod tisuća prezaduženih građana da će se naći među sretnicima kojima će bilo država, bilo banke otpisati dugove. Bude li otpisa, s državom će on biti transparentniji jer će Vlada do kraja veljače 2014. donijeti zakon, o kriterijima po kojima će ulaziti u nagodbu s građanima raspravit će se u Saboru, a odredit će se i rok u kojemu se svi zainteresirani trebaju prijaviti za nagodbu. Kad je ovo proljeće Ministarstvo financija organiziralo prvu nagodbu, građani su imali nekoliko mjeseci da prikupe papire i predaju zahtjeve koji su se potom tjednima rješavali.
Ne treba očekivati čudo
Kako će biti s bankama? Proteklih dana nismo našli relevantnog sugovornika koji bi mogao odgovoriti na to pitanje. Izmjene Zakona o porezu na dobit tek su prošli tjedan objavljene u Narodnim novinama broj 148, a članak koji se odnosi na otpis dugova primjenjivat će se od 1. siječnja 2014. pa banke kažu da im treba vremena da prouče zakonsko rješenje i pripreme vlastite kriterije. Upućeni bankar napominje da dužnici ne trebaju očekivati čudo jer bankama ni dosad nitko nije branio da otpišu dugove, ali one su to radile izuzetno rijetko. Novo zakonsko rješenje moglo bi ih potaknuti da budu samilosnije prema ljudima koji su uzimali stambene kredite za prvi stan ili kuću jer će im država sve što otpišu priznati kao poreznu olakšicu pa će platiti manje poreza na dobit. Dosad su se za takav porezno priznat otpis banke morale godinama povlačiti po sudovima i tako dokazivati da ne mogu naplatiti dug. Iza Nove godine sve bi banke trebale objaviti svoje kriterije za otpis dugova, a sudeći prema pozivima zainteresiranih građana u našu redakciju, bilo bi dobro da to učine što prije kako bi dužnici dobili pravodobnu informaciju. Sugovornik iz bankarskih redova ne očekuje nikakve javne pozive od banaka dužnicima, kao što će to kod svojih nagodbi učiniti Ministarstvo financija, već će banke same odlučivati kome će i kako otpisati dugove. Najizgledniji su kandidati oni ljudi koji se već nalaze pod ovrhama, bilo da se radi o ovrsi nad novčanim sredstvima ili je pokrenut postupak prodaje i iseljenja iz stana. Guverner Boris Vujčić i ministar financija Slavko Linić kazali su za Novu TV da vjeruju da će banke otpisivati potraživanja, ali ni oni nisu ulazili u detalje.
Prema zakonu, kao porezni rashod priznavat će se samo otpis stambenih kredita za nekretninu u kojoj se živi “ako je utvrđeno da je otpis proveden s ciljem olakšanja otplate kredita korisnicima kojima iznos mjesečne otplatne rate ugrožava osnovne životne potrebe, odnosno kako bi se spriječilo da kreditna institucija provede ovrhu nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik kredita ima prijavljeno prebivalište i u kojoj trajno boravi”. Stavak dalje kaže da bi banke trebale na isti način postupati prema svim korisnicima kredita, ali pitanje je kako će se to kontrolirati i kako će dužnici znati tko je dobio koliko otpisa i po kojim uvjetima. A sudeći po javnim podacima, broj kandidata za otpis mjeri se tisućama jer su građani prestali vraćati 4,34 milijarde kuna stambenih kredita.
2 milijarde kuna dobiti
Za otpis preostalih 9 milijardi kuna nevraćenih potrošačkih kredita, među kojima je i 1,25 milijardi kuna minusa, ne predviđa se priznavanje porezne olakšice. Država će na isti način stimulirati i otpis dugova tvrtkama koje su prestale vraćati 30 milijardi kuna kredita. Kad bi se svi nenaplaćeni krediti – ukupno 44 milijarde kuna dosad – prebijali otpisom, banke godinama ne bi plaćale ni kunu poreza na dobit. U prvih devet mjeseci bankari su ostvarili 2,1 milijardu kuna bruto dobiti, na što su trebali platiti oko 400 milijuna kuna predujma poreza na dobit. Hipotetski, dakle, mogli bi otpisati dvije milijarde kuna, ali to onda znači da ne bi bilo ni dividende za njihove vlasnike ni visokih menadžerskih bonusa. Isto kao i banke, porezne olakšice za režijske troškove manje od 2000 kuna mogu koristiti i komunalne tvrtke te telekom-operatori. Inače, pod ovrhom se nalazi 290 tisuća građana, većinom zbog nevraćenih kredita, a manjim dijelom zbog neplaćenih poreza.
Prezaduženost. Takve se stvari rješavaju osobnim bankrotom kojeg se nažalost svi boje uvesti, a riješenje je za one kojima je dug veći od mogućnosti vračanja. Time bi banke morale 'oprostiti' dug.