Iako stručnjaci, makroekonomisti, pa čak i guverner Boris Vujčić inzistiraju na tome da se država zadužuje u inozemstvu, pri čemu se misli ponajprije na zaduživanje putem obveznice, ministar financija ustrajan je te ne želi niti čuti za izdavanje vrijednosnog papira na tržištima Europe ili možda Amerike. Nema opravdanog razloga za izbjegavanje tog tržišta, osim straha, kažu sugovornici Večernjeg lista koji su željeli ostati anonimni, jer je situacija trenutačno takva da je novca na tržištu puno, a prinosi, odnosno cijena zaduživanja, izuzetno je niska. Zato se, kaže većina makroekonomista, bez obzira na niski rejting, država ne bi trebala odreći stranog tržišta i ne bi trebala inzistirati na financiranju svih svojih potreba na domaćem tržištu.
Pogodnosti ovog tjedna
Naime, da se zadužimo ovog tjedna, vjerojatno bismo desetogodišnju obveznicu koja stiže na naplatu tek 2023. ugovorili uz kamatu manju od 5 posto. Naime, spread (razlika od cijene referentne obveznice do cijene hrvatskog duga) na obveznicu hrvatske koja na naplatu dolazi 2021. pao je na 283 boda, dok je u isto vrijeme prošle godine bio 571 postotni poen. To znači da se cijena zaduženja smanjila u godinu dana 2,9 posto, a isto tako znači i da bi se obveznica na deset godina mogla izdati uz cijenu od 4,8 do 5,4 posto.
Uoči sjednice Vlade Slavko Linić pak ističe da će se država sigurno zadužiti i u stranim valutama jer su obveze države u valutama. Najavio je da će se država zaduživati kod banaka. Zanimljivo, Linić potvrđuje da će se pokušati zadužiti u stranim bankama i na taj način osigurati zaduživanje izvan zemlje. Plan je, dakle, uzimati kredite, ali ne i izdavati obveznicu.
– Neće biti izdavanja obveznica koje ćemo dati na međunarodno tržište jednostavno zato što skidanje rejtinga znači da investitori traže obrazloženje. Želimo da se ostvare neke investicije kako bismo investitorima mogli objasniti što se to događa i može li Vlada imati povjerenje kod investitora – kazao je Linić. Time je zapravo potvrdio da se boji nepovjerenja ulagača u hrvatski dug, točnije da se vrati s road showa kao jedini ministar financija koji nije uspio prodati obveznicu, a da vjeruje da kod banaka Hrvatska još uvijek može izboriti dobru poziciju, komentira nam sugovornik.
– Stalo mi je da investitori jednostavno shvate da se politika u Hrvatskoj vodi vrlo odgovorno, da situacija nije lagana, ali da se i štedi i zna upravljati financijskim resursima – zaključio je Linić.
Tog novca nema doma
Analitičari nisu željeli nagađati o iznosu kamate ni o količini sredstava koju bi država mogla ugovoriti u svjetskim bankama. Poručuju da se ne može bez financiranja dijela potreba u inozemstvu jer je od 38 do 40 milijardi kuna, koliko državi treba tijekom 2013., nemoguće bez problema prikupiti na domaćem tržištu.
– Sigurna sam da se država može uspješno zadužiti na stranim tržištima jer je likvidnost visoka, a prinosi mali. Ono što me plaši potencijali su refinanciranja u srednjem roku – kaže Zrinka Matijević Živković, glavna analitičarka Raiffeisen banke.
Obveznice po cijeni sigurno niko neče kupiti ...a isto tako znači i da bi se obveznica na deset godina mogla izdati uz cijenu od 4,8 do 5,4 posto. Da, možda najmanje po 6,5-6,9%!!