'Linić je kao loš učitelj, krivi učenike što su svi pali na testu'

Aktualna zbivanja u zemlji komentirao je Josip Budimir, ekonomski strateg HSLS-a.

Zašto hrvatska recesija traje pet godina dok su sve druge tranzicijske zemlje za godinu-dvije sanirale udar iz 2008. i krenule dalje?

– Dva su osnovna razloga. Prvi leži u činjenici da je naš ulazak u recesiju samo ubrzan nastupanjem globalne financijske krize, dok su unutarnje neravnoteže osnovni uzrok njena nastanka. Godinu ili dvije kasnije mi bismo svakako doživjeli recesiju i bez vanjskih utjecaja. Drugi je razlog dugotrajnosti naše recesije posljedica primjene slabašne terapije za liječenje teških društvenih poremećaja. Problematična gospodarska struktura samo je rezultat dugogodišnje vladavine problematičnog sustava vrijednosti.

U čemu je pogriješila Milanovićeva vlada?

– Greška je bila najava, a poslije i pokušaji da se iz recesije izađe bez ozbiljnijih rezova emitiranih prava na potrošnju. Iluzija je bila da će efekti povećane porezne discipline i smanjenja lopovluka u javnom sektoru biti dostatni za pokriće visokih javnih rashoda.

Kako biste vi utjecali na prekomjerni deficit?

– Smanjenjem javne potrošnje. Provedbom dubinskih reformi u svim sektorima u kojima se troši najveći dio proračuna. Državnoj upravi, mirovinskom, zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi. Nikako linearnim smanjivanjem prava tipa svima 10% manje. To bi bila velika nepravda, jer bi se jednako tretiralo nejednake.

Menadžer ste u velikoj tvrtki. Kako gledate na Linićevu polemiku s poduzetnicima. Tko je tu veći krivac?

– Optuživanje poduzetnika za loše rezultate nema smisla. Ne može učitelj kriviti učenike zato što su svi pali na testiranju. Kad su pojedinci ostvarili loš rezultat, to je njihova krivnja, a kad je većina takva, onda je problem u sustavu.

Treba li dati autoceste u koncesiju?

– Da. Državnom HAC-u, koji prije toga treba poslovno i financijski restrukturirati i pripojiti mu isto tako restrukturirani ARZ.

Banke kažu da će Zakon o potrošačkom kreditiranju imati pogubne posljedice na banke, pa onda i na cijelo gospodarstvo. Kako gledate na Linićevu intervenciju u kamate?

– Kad god je to moguće, tržišne odnose treba prepustiti tržišnoj regulaciji. Državna intervencija je nužno zlo. U ovom slučaju državna intervencija je najprije zakasnila, a kad je provedena, to nije bilo dovoljno, nego se sad ide i korak dalje prema suspenziji tržišta.