Malo tko je primijetio da je Milanovićeva vlada za dva mjeseca prekoračila rok za donošenje trogodišnjih Smjernica ekonomske i fiskalne politike. Riječ je o dokumentu koji su dosadašnje vlade pripremale tijekom lipnja i donosile početkom srpnja jer je bio podloga za izradu proračuna za iduću godinu. Kako su ih donosili, tako su smjernice padale u zaborav, ali za razliku od prethodnih, ovogodišnje neće završiti u ladicama na Markovu trgu ili Katančićevoj, već će se o njima očitovati i Europska komisija. Predsjednik Europske komisije Manuel Barosso od Milanovića i Linića očekuje da sastave smjernice, a onda i proračun koji se neće mijenjati tri mjeseca nakon donošenja, kao što se to dogodilo s ovogodišnjim koji je u ožujku prošao prvi rebalans, a u rujnu mu predstoji i drugi.
Mrkva, pa batine
Sugovornik iz Vlade kaže da će Smjernice biti pripremljene do kraja kolovoza, a kasni se s njihovim donošenjem jer je i Vladi jasno da će ostvarenje plana u razdoblju od 2014. do 2016. kontrolirati Bruxelles, a ne samo Sabor. U Vladi također očekuju da će se paralelno s proračunom za 2014. za Hrvatsku pokrenuti procedura prekomjernog deficita. To je poseban model supervizije koji je EK razradio tijekom dužničke krize kako bi prezadužene članice prisilili da se uklope u okvire prema kojima javni dug države ne smije prijeći 60 posto njezina BDP-a, a manjak u proračunu 3 posto. Vlada će, dakle, u Smjernicama za 2014. do 2016. morati razraditi realan plan smanjenja javnog duga i deficita, koji su prema metodologiji EU veći nego što su ga dosadašnje vlade prikazivale. Koliki, EK će objaviti na jesen. Analizirajući utjecaj europskog semestra na hrvatski proračunski proces, Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, navela je da kašnjenja u fazama hrvatskog proračunskog procesa nisu njegova najveća boljka.
– Ozbiljniji problem su manjkave i, na neadekvatnim makroekonomskim pretpostavkama utemeljene strategije i planovi te slaba provedba planiranog, nakon čega slijede česti rebalansi i konstantno loši makroekonomski rezultati – upozorava K. Ott.
Već su krenula nagađanja kome će u jesenskom rebalansu Linić uzeti novu mjeru pa se tako spominje smanjenje "povlaštenih" mirovina za 10 posto, ali i promjena poreznih stopa.
Efekti na dulji rok
Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe da je glavni problem ministra Linića što se proračun puni slabije od plana, pa je već u prvih sedam mjeseci manjak skočio na 13 milijardi kuna. Sugovornik iz Vlade kaže da su najave smanjenja mirovina ili pak uvođenja jedinstvene porezne stope nagađanja, dok Lovrinčević ističe da pred kraj godine Vlada ne može ništa drugo nego verificirati postojeće stanje i u dogovoru s Europskom komisijom krenuti u višegodišnji proces fiskalne prilagodbe. Prije odlaska na odmor Vlada je ministrima dala naputak prema kojemu će proračun za 2014. rasti samo za povećanje kamata i članarinu europskom proračunu te bi morao iznositi 126,5 milijardi kuna, što je za tri milijarde više od ovogodišnjeg. U situaciji kada se smanjuju prihodi, takvo povećanje rashoda nužno će pratiti i povećanje deficita, koji će se financirati iz prodaje državne imovine ili novog zaduženja.
– Povećanje deficita vjerojatno će se odraziti na rejting i cijenu zaduživanja, iako najgoru situaciju očekujem kad FED počne dizati kamatnu stopu. Tada će svjetska kamatna stopa ići gore, a nama premija rizika ostaje visoka, što znači da ćemo za dugove plaćati još više – komentira ekonomist Josip Tica.
Na jesen kreće i niz strukturnih reformi koje će donijeti financijske efekte tek na dulji rok: promjene u zdravstvu, radnom zakonodavstvu, ali i odluka o produljenju radnog vijeka na 67 godina od 2020. do 2031. Prema najavama, svake bi se godine dob umirovljenja za muškarce povećavala po dva mjeseca, a za žene po pet mjeseci.