Linić: Produljenje radnog vijeka iduće godine nije isključeno

– Stanje jest alarmantno – slaže se ministar financija Slavko Linić s posljednjim izvješćem MMF-a o Hrvatskoj kojim se od Vlade traže dodatne reforme, štednja, smanjenje zaposlenosti pa i uvođenje novih poreza da bi se državne financije stavile u zadovoljavajuće okvire.

Poseban je problem rast javnog duga, do kojeg je, kaže Linić, došlo jer je država preuzela 9 milijardi kuna brodograđevnih kredita u javni dug.

Nužan rast

Jedan od prijedloga MMF-a bilo je i povećanje radnog vijeka na 67 godina te uvođenje 10 posto poreza na kruh, mlijeko i lijekove, koji su do sada bili izuzeti od PDV-a.

Premda se složio sa svim ocjenama stanja u zemlji, ministar financija Slavko Linić izjavio je jučer da neće žuriti ni s produljenjem radnog vijeka ni s PDV-om dok Vlada ne vidi što će biti s investicijskim ciklusom u nastavku ove i prvom dijelu iduće godine.

– Dobar dio mjera iz preporuka MMF-a primijenit ćemo, ali zasad ostajemo pri stavu da proizvode koji su izuzeti od PDV-a oporezujemo sa 5 posto – kazao je Slavko Linić.

Od poreza na imovinu ne odustaje jer će tim porezom obuhvatiti bogate. Zasad se neće ići ni na produljenje radnog vijeka, ali nije isključeno da se to učini iduće godine. U isto vrijeme kad MMF traži da se radi dulje, Vlada najavljuje da će 20 tisuća zaposlenika u javnom sektoru poslati u mirovinu, ali još nije predstavljen model po kojem će se to učiniti.

– Procijenimo li da nećemo ostvariti planirani rast od 1,7 posto u idućoj godini, tada ćemo razmatrati i prijedloge o duljem radnom vijeku i većem PDV-u – rekao je Linić.

Projekcija gospodarskog rasta u idućoj godini jedina je točka u zaključcima MMF-a s kojom se Linić nije složio. Vlada računa da će iduće godine BDP povećati 1,7 posto, dok MMF ne vjeruje u tu računicu i u najboljem slučaju očekuje skromnih 0,75 posto. Razlika od jednog postotnog poena ključna je za poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se hrvatska Vlada obvezala da će iz godine u godinu smanjivati rashode javnog sektora za jedan posto BDP-a. To će se, priznaje i Linić, teško postići ako BDP ne poraste barem 1,7 posto, kako su planirali.

Nema igre s financijama

– Rezanje treba nastaviti, to je neophodno – rezolutan je prvi čovjek državnih financija i dodaje da će poštovati Zakon o fiskalnoj odgovornosti neovisno o kretanju BDP-a. Ne bude li očekivanog rasta BDP-a do sredine 2013. godine, a oni će sve učiniti da ga postignu, Linić kaže da će ići na daljnje rezanje, a preporuke MMF-a govore što će to biti.

– Situacija je takva da nećemo dopustiti nikakve igre s državnim financijama. Neću reći da smo mi zemlja s prevelikom razinom prava, ali jesmo zemlja s prevelikim izdacima – kazao je ministar financija Linić.

Inače, javna su poduzeća dosad ostvarila samo 30 do 35 posto planiranih investicija za ovu godinu.