Otkad je 16. svibnja na internetskoj stranici Ministarstva financija objavljen dokument kojim je otvorena rasprava o Nacrtu izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju, napetost u odnosima vodećih bankara i ministra financija Slavka Linića toliko je vidljiva da se čini kako se može rezati nožem. Bankari su iznijeli brojne primjedbe o zakonu koji bi trebao ići u korist dužnika, a na štetu dobiti banaka. Stoga je održan hitan sastanak bankara u Ministarstvu financija koji je, navodno, bio konstruktivan. Bankarski interesi toliko su pogođeni da je vrlo teško dobiti javni komentar, a off the records reakcije su žestoke. Tvrde da je obrazloženje Ministarstva pisano kao politički pamflet, da je populistički odabran tajming objavljivanja uoči lokalnih izbore te da je moguće da ministar od banaka želi iskamčiti ustupke u godini kad ministar Linić ima najveći problem s plaćanjem državnih dugova.
Gospodarska depresija
– Nakon obrazloženja Ministarstva rasprava je potpuno otklizala izvan domene financija, u domenu čistog prava. Tamo se otvaraju pitanja ustavnosti, retroaktivnosti primjene, davanja tvrdih “političkih” mišljenja o nečemu o čemu traje sudski spor... – rekao nam je vrlo ugledni analitičar koji smatra da će u slučaju provedbe Linićevih ideja doći do dodatnog smanjenja očekivane dobiti banaka koja je – mjereno očekivanim povratom na kapital – već pala ispod prinosa na državne obveznice pa kad se to poveže s dodatnim rezervacijama koje će HNB po svemu sudeći tražiti, očito je da Hrvatska još neko vrijeme neće biti privlačno mjesto za plasman međunarodnog kapitala. A u ovakvoj gospodarskoj depresiji posljedice bi mogle biti dramatične, ukupne štete mogle bi biti više nego koristi za klijente banaka. Dojam je da je obrazloženje Ministarstva zaista pisano na brzinu jer u njemu ima i netočnih, prenapuhanih brojki. Primjerice, napisali su da je udio nenaplativih stambenih kredita u švicarcima 57,7 posto. A u HNB-ovim tablicama je nešto viši od 9 posto, što je također zastrašujuće, ali ipak ne upozorava na opći dužnički kolaps. HNB je već jednom reagirao primjedbama na ideje Zakona o potrošačkom kreditiranju. One su značajnim dijelom prihvaćene. Doznajemo da će i sada pisati primjedbe, ali ne žele reći više.
Pad dobiti i gubici
Valja istaknuti kako Linićev dodatni pritisak na zarade banaka dolazi u situaciji kad veći broj banaka smatra da im je profitabilnost izrazito ugrožena. Usto su pod pritiskom odlučne politike guvernera Vujčića, koja traži znatno povećanje rezervacija za loše kredite.
Zadnji kvartalni rezultati banaka pokazuju da je čak deset banaka zabilježilo gubitke. Zbog agresivnije politike rezervacija gubitke je zabilježila čak i pouzdana Societe Generale Splitska banka, i to čak – 82,92 milijuna kuna. Pod posebnim pritiskom je i poslovanje Centar banke s gubitkom od 27 milijuna te Vaba banke s gubitkom od 21 milijun kuna.