Linić ukida prekovremene i honorare da uštedi dvije mlrd. kn

Ministar financija Slavko Linić najavio je da će za dva tjedna preuzeti potpunu kontrolu nad plaćama u javnom sektoru te da će se platni odjeli i fizički preseliti u njegov resor, na čemu će država uštedjeti dvije milijarde kuna. Toliko su, prema Linićevim riječima, lani iznosili razni ugovori o djelu, naknade mimo kolektivnih ugovora, prekovremeni sati, ugovori na određeno i slično. Država godišnje na plaće zaposlenih u javnom sektoru, uključujući i plaće u zdravstvu, troši oko 34 milijarde kuna! Sindikati, međutim, sumnjaju u ministrovu računicu te se boje udara na plaće, a sumnju u mogućnost tolike uštede iznio je i savjetnik bivše premijerke Željko Lovrinčević, koji uporno ponavlja da treba mijenjati kolektivne ugovore jer se tako kriju najveće uštede. Jedan visokopozicionirani dužnosnik bivše vlade kaže da Linić ne govori napamet.

Troškovi vezani uz EU

– Kontrola platnih lista, prekovremenog rada i raznih ugovora o djelu mogla bi rezultirati spomenutim uštedama ako se stvarno provede kako treba – kaže naš sugovornik. Mnogi su resori svoje ljude dodatno plaćali putem ugovora o djelu ili su angažirali vanjske suradnike. Dio tog troška bio je vezan uz pregovore s EU i rad na pregovaračkim poglavljima, što je dijelom bilo i opravdano jer su se zakoni usklađivali kao po traci, pa je puno posla trebalo obaviti u kratkom roku, no dosta je bilo i nelogičnosti, proizvoljnosti, pa i neracionalnosti. Neki su vozači, primjerice, imali toliko prekovremenih sati da su mogli biti šest mjeseci na slobodnim danima. Prekovremeni je rad u državnoj upravi, kaže, u prosjeku bio 40 sati mjesečno, mnogi su uz plaću dobivali i honorare. Prethodna ga je vlada ograničila na 32 sata. U ministarstvu financija sada razmišljaju da prekovremeni rad ograniče samo na deset sati.

Potkraj prošle godine bivša je vlada promijenila zakon o državnim službenicima i namještenicima tako što je omogućila prebacivanje zaposlenih iz jednog resora u drugi bez promjene ugovora o radu, tzv ispomoć. Nova preraspodjela još nije zaživjela, pa nije bilo slučajeva da su ljudi jednog resora po potrebi angažirani u drugom, možda zato što ne postoji evidencija zaposlenih u sustavu. Ministarstvo uprave i Fina još nisu dovršili registar zaposlenih u javnom sektoru.

– Prebacivanjem ljudi iz jednog resora u drugi može se uštedjeti na prekovremenom radu. Sada svaka škola, svaka bolnica rade svoj obračun, to nitko nije kontrolirao – tvrdi taj dužnosnik. Dio zaposlenih dobivao je ugovore o djelu mimo redovite plaće, što je bilo posebno naglašeno u resorima pravosuđa i gospodarstva, pa je čak i Jadranka Kosor dala nalog da se ukinu takvi ugovori za poslove koji su u opisu tih radnih mjesta. Naš se sugovornik slaže s mišljenjima da se rupe u javnim poduzećima neće moći zatvoriti bez izmjene zakona o radu i kolektivnih ugovora, ali ova vlada očito još nije došla do tog segmenta. Unutar javnog sektora lojalnost i staž nagrađuju se čak tri puta, jednom kroz dodatak na godine staža, drugi put kroz jubilarnu nagradu te treći kroz vjernost službi. U javnim pak poduzećima brojna su prava zaštićena "vječnim" kolektivnim ugovorima pa tako osoba koja je jednom bila na nekom šefovskom mjestu trajno dobiva tu plaću neovisno o kasnijoj poziciji.

Sve je to žabokrečina

Sindikalac Vilim Ribić kaže da ima logike da se platni odjeli centraliziraju, ali ne vjeruje da se na taj način mogu uštedjeti dvije milijarde kuna.

– Možda ja nemam uvid, ali ne vjerujem da su ugovori o djelu i naknade iznosile dvije milijarde kuna. Ako je to istina, onda je prethodna vlast bila do kraja kretenska. Sve to govori koliko je sustav devastiran. Niti su nagrađivani ljudi koji dobro rade niti su sankcionirani oni koji ne rade. To mora voditi žabokrečini. Sustav treba temeljito reformirati i ne može se o njemu govoriti samo s aspekta troškova – dodaje Ribić.