Ministar financija Slavko Linić na konferenciji za medije u Ministarstvu financija predstavio je podatke o državnom proračunu 2013. godine.
Linić je kazao da je do 30. rujna ostvaren prihod od 79,6 milijardi kuna, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine to je 2 posto manje. Rashodi su 92,9 milijardi kuna, a od toga 3,3 milijarde kuna otpada na saniranje zdravstvenog sustava.
Deficit veći zbog zdravstva
Deficit proračuna je 13,3 milijardi kuna, a bez sanacije zdravstva bio bi 9,9 milijardi kuna, rekao je Linić prije svog odlaska u Washington na godišnju sjednicu Svjetske banke i MMF-a.
– Riječ je o redovnom sastanku skupštine MMF-a i Svjetske banke – kazao je Linić i dodao da će se sastajati s investitorima i predstavnicima banaka te ih izvijestiti o fiskalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj i što je sve Vlada učinila u restrukturiranju gospodarstva i državne uprave.
– Želimo da imaju uvid u jasne i transparentne odnose financija u Hrvatskoj – kazao je Linić najavljujući kako će s novim voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku dogovoriti plan aktivnosti za 2014. godinu.
Napomenuo je da put u Washington nije vezan za zaduženje te da Hrvatska neće izdavati nove obveznice na stranom tržištu. Ipak, zaduživanje na domaćem tržištu nastavit će se do kraja godine.
Linić je kazao da su podbacili porezni prihodi.
Neće biti lako
– Tu je podbačaj za 1,2 milijarde kuna – kazao je Linić, ali i dodao da je PDV rastao prva tri kvartala za 80 milijuna kuna uz gubitak u srpnju i kolovozu. – Zbog drukčije naplate PDV-a izgubilo se 1,7 milijardi kuna – rekao je Linić i dodao da je rebalans nužan, a da je deficit veći od planiranoga zbog sanacije zdravstva od 3,3 milijarde kuna. Kad će predstaviti novi rebalans, nije izvijestio.
– Iduća godina neće biti laka – tvrdi Linić najavljujući nova zaduženja za 2014. godinu koja će biti prezentirana s novim proračunom. Prihode za 2014. očekuje od monetizacije autocesta i privatizacije.
Što su radili privatnici?
Mnogo očekuje od privatnog sektora koji se, kaže, nije ni strukturirao niti iskoristio sve poticaje koji su prema njegovu mišljenju bili enormni.
– Vlada je svoj dio posla odradila – kaže ministar i dodaje da je "vrijeme da se gospodarstvo počne baviti sobom, a ne politikom". Problem je, smatra, što privatnici nisu iskoristili poticaje države, a dali su im, tvrdi Linić, goleme potpore preko PDV-a od 10 posto i oprosta poreza na dohodak, a privatno gospodarstvo nije proradilo. Ministar je kazao da je privatni sektor iz proračuna dobio 7 ili 8 milijardi kuna, a "ništa nisu učinili". Novac su potrošili na propale investicije i nekretninski biznis, među ostalim.
Istaknuo je da je u rashodima prekoračenje na plaćama u zdravstvu i policiji, što će se riješiti rebalansom s viškovima u drugim ministarstvima te najavio i kako u sustav centralnog obračuna plaća ovog mjeseca ulaze i Ministarstvo obrane i sve zdravstvene ustanove te će im plaće u studenom biti isplaćene kroz taj sustav. Do kraja godine u centralni proračun dolazi i obrazovanje i svi ostali segmenti koji dobivaju plaće iz državnog proračuna.
– Plaća neće biti za one koji nisu u sustavu, kazao je Linić.
Na novinarsko pitanje o ukidanju državnih poticaja na stambenu štednju, Linić je objasnio kako je odluka donesena nakon dvije studije koje su utvrdile da ti poticaji ne potiču investicije, ne znače gradnju stanova ni gospodarski rast.
– Utvrdili smo da najviše štede oni koji već imaju već nekretninu, djedovi i bake za svoje unuke, a oni sigurno neće pokrenuti investicije, zaključio je ministar.
>>Propada li Linićeva fiskalizacija?
>>Linić uopće ne mari za riječ stručnjaka, samo nasilno reže