Presuda protiv banaka aktualizirala je izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju, o kojemu će, najavio je ministar financija, Vlada raspravljati idućih dana. Zastupnici bi se trebali o zakonu izjasniti prije odlaska na godišnje odmore, a njegovo se donošenje očekuje tek na jesen. Zakon sada ima dodatnu težinu jer će obje strane nakon spora o kreditima u švicarskim francima njegova rješenja koristiti kao argumente u nastavku suđenja.
Minusi i kamate
Riječ je o zakonu kojim se ograničavaju minusi po tekućem računu i propisuju uvjeti za promjenu kamatnih stopa. Prema zadnjoj informaciji, ipak se neće ići na limitiranje minusa na jednu plaću, ali banke neće moći jednokratno smanjiti minuse već će morati ponuditi otplati plan u duljem razdoblju. Drugo rješenje iz tog zakona je vraćanje kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima na početnu razinu. Taj je prijedlog zakona šećerna vodica u odnosu na nepravomoćnu sudsku presudu, ali banke su bile čvrsto protiv njega. Predlagač zakona procjenjuje da će vraćanje kamata na početnu vrijednost stajati banke oko 550 milijuna kuna. Obveza prema nepravomoćnoj sudskoj presudi je bitno veća, a procjene se kreću od pet milijardi kuna pa i do 15 milijardi kuna.
Ovaj tjedan dogovoren je novi krug usuglašavanja ministra financija sa zainteresiranim stranama, u kojemu će uz bankare sudjelovati i predstavnici potrošačkih udruga. S obzirom na šok koji je na banke proizvela presuda suca Dobronića, moguće je da će banke sada razgovarati pomirljivije, jer se premoć preselila u protivnički tabor. Banke su odbijale prijedlog ministra Linića da se kamate za kredite, kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću porastao više od 20% tijekom otplatnog perioda, vrati na početnu vrijednost uz argument da država retroaktivno intervenira u propise. Također, postavljalo se i pitanje pravednosti intervencije samo kod jedne valute. Pozicija potrošačkih udruga i Udruge Franak sada je bitno ojačana u odnosu na banke, ali u isto vrijeme smanjen im je manevarski prostor za nagodbu. Udruga Franak ostvarila je sve ciljeve iz tužbe, pa će nerado pristajati na ustupke zbog straha od reakcija javnosti i korisnika kredita, kojima bi svaki ustupak ispod onoga što im je u prvom stupnju dosudio sudac Dobronić bio gubitak.
Rješenje ili novi spor?
Vruć se krumpir sada seli na Visoki trgovački sud, a promijenjeni Linićev zakon može biti i rješenje problema i predmet novog spora. Vrati li država tim zakonom kamate na početne razine, Visoki trgovački sud može taj postupak u razmatranju žalbe banaka koristiti kao argument da je problem riješen i poništiti presudu. No, isto tako retroaktivna intervencija države u kamatne stope može biti dodatna potvrda sučevih navoda iz prvostupanjske presude.
>>Mimica u dnevniku opisuje svoj prvi tjedan kao povjerenik EK