Linićev zakon o dužnicima mijenja vlasničku sliku Hrvatske

Malo pomalo Financijska agencija postaje glavni centar moći u državi. Nakon što je ovaj tjedan stupio na snagu Zakon o financijskoj odgovornosti i predstečajnoj nagodbi, prema Fini će se sliti više desetaka tisuća zahtjeva za provođenje predstečajnih nagodbi. Ministarstvo financija tvrdi da 55 tisuća tvrtki s 40 tisuća zaposlenih ima sve uvjete za stečaj, koji će pokušati izbjeći pokretanjem nagodbe. Zakon je obvezao uprave nelikvidnih tvrtki da u roku od tri mjeseca izađu pred vjerovnike s prijedlogom za nagodbu. Tko to ne učini, odlazi u stečaj.

Dočekali na nož

Kad je izašao na svjetlo dana, početni prijedlog zakona dočekan je na nož. No, tijekom pola godine javne rasprave i usuglašavanja ministar financija Slavko Linić pridobio je javnost i dio kritičara na svoju stranu pa je zakon prihvaćen u Saboru gotovo jednoglasno. Država se neće previše baviti dužnicima bez zaposlenih, ali Linić je obećao da će sve učiniti da se spase tvrtke koje zapošljavaju više radnika.

Među poznavateljima prilika na tržištu vlada mišljenje da tim postupcima država može spasiti 200 do najviše 300 tvrtki s više zaposlenih, dok će svi drugi morati staviti ključ u bravu. Bit će otpisa dugova, ali i gubitka vlasničkih prava, pa ne čudi što poznavatelji prilika vjeruju da slijedi zanimljivo razdoblje za sve. HEP će, na primjer, dugove za struju prebijati s vlasničkim udjelom, pa bi se za pola godine ili godinu mogla dobiti sasvim nova vlasnička slika u zemlji.

– Teško je predvidjeti domete zakona – kaže poznati revizor Ivica Smiljan koji predlaže da se hitno organizira posebno savjetovanje i za revizore jer je Linićev zakon i njima namijenio važnu ulogu u cijelom postupku. Zakon kaže da se predstečajna nagodba ne može pokrenuti prije nego što se revizor pozitivno ne izjasni o planu restrukturiranja. Vladinih 400 djelatnika već je prošlo dodatnu edukaciju, a na pripreme će otići još dvjesto.

Jedan bankar kaže da su i dosad pokušavali naći rješenja za tvrtke u teškoćama, ali ni njihovi vlasnici ni dobavljači nisu pristajali na ustupke. Novi ih zakon stavlja pred svršen čin, ili će se dogovoriti ili će ostati bez ičega. Premda u javnosti postoji uvjerenje da zakon pogoduje bankama, jer će pretvaranjem kredita u vlasničke udjele riješiti svoje probleme, u bankarskim krugovima ne misle tako. Boje se masovnog ulaska u vlasništvo tvrtki, jer bi im te tvrtke tek tada mogle postati omča oko vrata. Bankari su stoga preko HUB-a bili prilično aktivni u razdoblju donošenja zakona, a kako doznajemo, formiraju posebne odjele koji će biti uključeni u provedbu zakona. Bankari kažu da će se usredotočiti na važne klijente, čiji broj ni kod najvećih banaka nije bitno veći od stotinjak, dok će kod ostalih paziti da prijave sva potraživanja, što će biti obveza i drugih vjerovnika. Tko, na primjer, previdi javni poziv za prijavu potraživanja, ostat će bez ikakvih prava u postupku.

Plaćanje po starom

Web stranice Fine bit će glavni izvor informacija o predstečajnim nagodbama, a svi postupci nagodbe provodit će se u regionalnim centrima Fine. Bivši ministar gospodarstva Đuro Popijač vjeruje da će zakon omogućiti da se brzo likvidiraju i pokopaju poslovni mrtvaci, višegodišnji dužnici koji dominiraju među desetinama tisuća blokiranih tvrtki, ali sumnja da će uvesti financijsku disciplinu i poštovanje ugovorenih rokova plaćanja od 30 ili 60 dana.