Lisabon je pokazao Ateni kako se štedi i provode bolni rezovi

Grčka i Portugal, dvije zemlje najteže pogođene europskom dužničkom krizom, prve su, uz Irsku, zatražile pomoć kreditora. No za razliku od Grčke, koja je zemlja slučaj bez vidljivijih pomaka u borbi s krizom, Portugal je postao zemlja primjer koji pokazuje kako se velike uštede i bolne reforme mogu vrlo uspješno provoditi u miru, bez velikih tenzija kao u Grčkoj. Gledajte, dragi Grci, trebate samo željeti – kao da iz Lisabona poručuju Ateni. A Portugal i Grčka jako su slične zemlje, ne samo po broju stanovnika. No držanje u krizi u protekle tri godine jako ih razlikuje.

Za reforme i lijevi i desni

I dok se u Grčkoj politička situacija toliko zakuhala da su Ateni prijetili socijalni nemiri – neki su upozoravali da bi moglo doći i do građanskog rata – u Portugalu se bolne reforme provode uz sporadične prosvjede zaposlenih u javnim djelatnostima koji su i tamo najviše pogođeni rezovima. U Grčkoj su iz rastuće bijede, a premijer Antonis Samaras ističe da je prosječni Grk u protekle tri godine osiromašio čak 37 posto, kao najveći dobitnici izašle ekstremne političke opcije – parlament su popunili radikalni ljevičari koji odbijaju sve reforme i ekstremni desničari koji se nacističkim metodama obračunavaju s političkim neistomišljenicima i strancima.

Za razliku od Atene, gdje su jedni za ostanak u eurozoni uz provođenje reformi, a drugi zagovaraju odustajanje od svih potpisanih ugovora i obveza, u Lisabonu je postignut politički konsenzus i lijevih i desnih. Portugalci su shvatili da je ostanak u eurozoni prioritet i da provođenje strukturnih reformi nema alternativu.

A što je to Portugal napravio što Grčka nije?

U prvoj polovici 2012. godine Portugalci su javni deficit gotovo prepolovili sa 7,3 na 3,2 milijarde eura. Proračunski prihodi u tom su razdoblju porasli 13 posto, na 20 milijardi eura, dok su rashodi smanjeni 23,1 posto, na 23,2 milijarde eura. Iako u tim rezovima velik udio ima i rezanje regresa za zaposlene u javnim službama i smanjenje davanja za umirovljenike, Portugalci nisu masovno izašli na ulice i čini se da se slažu s mjerama štednje.

Štednjom u Portugalu pogođeno je i zdravstvo, a smanjene su i plaće u javnom sektoru i socijalna davanja. Sve ove mjere provodi vlada premijera Pedra Passosa Coelha, a još veće rezove najavio je za iduće mjesece.

“Postoje značajni dokazi da reformska politika u Portugalu pokazuje rezultate”, zaključuje studija Centra za europsku politiku u Freiburgu.

Bitan pomak je što je u Portugalu zaustavljen rast broja nezaposlenih, mlađih od 25 godina, dok u Grčkoj i dalje raste i svaki drugi mladi Grk danas je na ulici. Premijer Coelho najavio je reformu i fleksibilizaciju tržišta rada, po uzoru na Njemačku koja je tako prepolovila nezaposlenost.

Njemački model rada

Pomake u Portugalu pozdravio je i MMF odobravanjem nove tranše pomoći teške 1,5 milijardi eura, a prepoznali su ih i investitori – kamate na državne obveznice na godišnjoj razini pale su 1,66 postotni bod, na 9,3 posto, dok su u Grčkoj porasle 6,32 postotna boda, na 23,7 posto.

“Portugal bi mogao postati primjer za provođenje reformi u drugim zemljama EU”, zaključuje CEP.