Litavci recikliraju 69,3 posto plastične ambalaže, Hrvati 37,3

U Europskoj uniji je, prema procjenama, u 2018. godini reciklirano 41,5% otpadne plastične ambalaže, što je 0,7% više u odnosu na 2017. (41,2%), objavio je Eurostat.

Više od polovice takvog otpada reciklirano je u sedam EU članica, među kojima prednjači Litva sa 69,3 posto. Slijede Slovenija (60,4), Bugarska (59,2), Češka (57), Cipar (54,3), Slovačka (51,4) te Španjolska (50,7%). S druge strane, manje od trećine otpada od plastične ambalaže reciklirano je na Malti (19,2%) te u Francuskoj (26,9%). U Mađarskoj je reciklirano 30% otpadne plastike, u Irskoj 31, Danskoj 31,5, u Austriji 31,9, a u Luksemburgu 32,3 posto. I Hrvatska je ispod prosjeka EU.

U 2018. reciklirali smo 37,3% otpadne plastične ambalaže, jednako kao i u 2017. godini. Procjene govore da je prosječan građanin EU “krivac” za 174 kg ambalažnog otpada. Gledano po državama, prosječan Hrvat sa svojim je potrošačkim navikama skupio 67,8 kg (recikirao 39,6 kg), a Nijemac čak 227,5 kg (reciklirao 155,8 kg). Od 2008. do 2018. papir i karton bili su glavni otpadni materijal koji se stvara pri pakiranju robe u EU, čak 31,8 mil. tona u 2018. Slijede plastika (14,8 mil. tona) te staklo (12,5 mil. tona).

Iz Eurostata tvrde kako su od ukupno 77,7 mil. tona ukupnog ambalažnog otpada u 2018. papir i karton činili 40,9%, plastika 19%, staklo 18,7, drvo 16,1 te metal 5%. Ostali materijali predstavljaju manje od 0,3%. Ukupna količina generiranih ambalažnih materijala porasla je za 6,7 mil. tona od 2008. do 2018., odnosno 9,4%.