Nemoguće da djeca u prvom razredu neće moći naučiti čitati i pisati. Kakvo domaćinstvo, što će s tim, je li moguće da im pada na pamet smanjivati satnicu hrvatskog sada kad nam učenici iz škola izlaze polupismeni, što s tim ciklusima, što će djecu motivirati da uče? – samo su neka od pitanja i reakcija običnih građana, ali i stručnjaka na najavu novog modela, odnosno okvirnih pravila organizacije nastave.
Pojedince novi Okvirni nacionalni kurikulum podsjeća na Šuvara i njegov
model srednjih škola, a druge na prijedlog bivše ministrice obrazovanja
Ljilje Vokić koja je predlagala A, B i C razine organizacije nastave.
Domaćinstvo ne treba
– Točno je da je taj kurikulum dijelom prepisao ono što sam ja imala,
poput inzistiranja na kreativnosti, prilagođenosti programa, pojedine
programe, primjerice građanski odgoj – komentirala je bivša ministrica
Vokić prijedlog koji je Ministarstvo obrazovanja poslalo u javnu
raspravu. Ona tvrdi da današnjim učenicima domaćinstvo kao poseban
predmet ne treba, već da neke osnovne stvari iz tog područja učenici
mogu naučiti na satovima biologije.
Na spomen i drugih predmeta koji će se uvesti kao obvezni – religijske
kulture, domaćinstva, profesionalne orijentacije, građanskog odgoja i
sl. pita – a što će se izbaciti? Žestoko se protivi najavi smanjivanja
satnice hrvatskoga jezika jer svi narodi i u školskim programima
njeguju materinski jezik.
– Ne mogu vjerovati da djeca do kraja prvog razreda neće trebati
naučiti čitati i pisati... Pa što će onda raditi godinu dana? Igrati
se? Danas djeca s četiri godine znaju sva slova, a oni bi sada od njih
pravili imbecile. Pa u kakvu su školu išli oni koji to predlažu? – pita
se Ljilja Vokić i dodaje da je “lako napraviti popis želja, a mnogo
teže osigurati novce za njih”.
Neprovediva reforma
Žestoki je protivnik novog modela i autor HNOS-a akademik Vladimir
Paar. On je i jedan od dvojice članova Vijeća za kurikulum koji novi
prijedlog nisu podržali. Paar i dalje inzistira na tome da HNOS treba
biti “okvir za nacionalni kurikulum, odnosno nacionalni nastavni plan”.
Upozorava također da u novom modelu glavnu ulogu nemaju nastavnici,
odnosno praktičari, i da će ovo biti još “neprovediva kabinetska
reforma”.
Član Vijeća prof. dr. Vladimir Findak na Vijeću je bio suzdržan, a svoju suzdržanost ne želi elaborirati po novinama. Obrazložio je, kaže, na Vijeću i u pismu predsjednici Vijeća.
Asocijacije na Šuvara i Ljilju
Školama se otvara mogućnost da same odlučuju koliko će biti izbornih predmeta, što je mnoge asociralo na A, B i C razinu obrazovanja koju je nudila Lj. Vokić
U prva dva razreda strukovnih škola općeobrazovni sadržaj zauzimat će znatno više gradiva nego danas, što podsjeća na Šuvarovu školu u kojoj su prva dva razreda bila jednaka za sve
U finskoj za čitanje i 3 godine
Ne znam zemlju Europske unije u kojoj je strogo propisano da učenici do kraja prvog polugodišta moraju naučiti tiskana, a do kraja prvog razreda pisana slova. U Finskoj primjerice dijete čitati i pisati mora naučiti u prve tri godine svog školovanja – objašnjava prof. dr. Milan Matijević i dodaje da i u nas dio učitelja progleda kroz prste djetetu ako nije naučilo sva slova u precizno zadanu roku.
– Cijeni se kreativnost i alternativa. U Nizozemskoj recimo za gotovo 75 posto škola može se reći da su alternativne – tvrdi Matijević.