'Ljubljanska banka nije ključ za ulaz Europsku uniju'

Na dan objavljivanja izvješća Europske komisije o monitoringu, u Bruxellesu je zasjedao Zajednički parlamentarni odbor Hrvatske i EU. Vodio ga je Andrej Plenković, zastupnik HDZ-a i jedan od 12 hrvatskih promatrača u Europskom parlamentu. Bivši diplomat i državni tajnik u mandatu vlade Jadranke Kosor godinama prati ulazak Hrvatske u EU, pa je i sjednica ovog odbora bila povod za intervju. U njemu smo se dotaknuli i HDZ-a jer je Plenković kao kandidat za zamjenika Jadranke Kosor bio na gubitničkoj strani.

– Zajednički parlamentarni odbor zauzeo je jedinstven stav da je izvješće o monitoringu pozitivno i da otvara put za nastavak ratifikacije ugovora o pristupanju. Komisija je uputila ozbiljne poruke Vladi u vezi ispunjavanja ekonomskih kriterija, nastavka strukturnih reformi, priprema za korištenje EU fondova, te je navođenjem 10 konkretnih zadaća precizirala aktivnosti u tri bitna poglavlja – kaže Andrej Plenković.

Lipanj 2011. bio je ključan

Iznenađuje li vas pisanje njemačkih medija koji monitoring tumače negativnije?

– Ton tog članka je uvjetovan oprezom prema novim članicama EU ako one nisu potpuno spremne, a uvjetovan je i krizom u perifernim državama eurozone koje njemački porezni obveznici pomažu svojim novcem.

Kako ocjenjujete tempo ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora?

– Tijek ratifikacije pravi je odraz stava pojedinih država prema proširenju EU. Od 12 novih članica EU, njih čak 11 ratificiralo je Ugovor. To su zemlje koje su prošle tranziciju i integraciju sličnu Hrvatskoj, pa nam pružaju ruku na vrijeme. Niz starih članica dinamizirat će tijek ratifikacije nakon izvješća komisije, a neke će čekati proljeće. Ali uvjeren sam da će Hrvatska pristupiti EU 1. srpnja 2013.

Koliko psihološki pritisak Slovenije može prerasti u stvarnu blokadu?

– Sadašnja situacija koja se odnosi na pitanje Ljubljanske banke drukčija je od one kada smo u pregovaračkom procesu izgubili više od 18 mjeseci. Tada brojna poglavlja nisu bila zatvorena, a deblokadu je omogućio dogovor Kosor - Pahor. Sada se radi o složenom pravnom i financijskom pitanju koje nema izravnu vezu s ratifikacijom našeg ugovora.

Ali Slovenci inzistiraju da ima. Kako prevladati tu situaciju?

– U njihovoj argumentaciji nisam vidio temelj za povezivanje pravne stečevine EU s pitanjem prenesene stare devizne štednje. Razgovori na razini financijskih stručnjaka trebaju otvoriti put prema rješenju. U ovoj fazi, dok je više ratifikacija otvoreno, ovo pitanje ne strši toliko, ali ostane li Slovenija zadnja ili među zadnjima tada će se na njega gledati drugim očima. Za Hrvatsku je važno da je i stav Komisije po tom pitanju precizan, tj. da se ne krši acquis. Vjerujem da će naši susjedi u konačnici biti razumni.

Kako gledate na izjavu bivšeg premijera Sanadera da je sporazum Pahor - Kosor stvorio mogućnost da Hrvatska ostane bez dijela teritorija, odnosno mora?

– Mislim da pregovori s EU i Slovenija nemaju veze s njegovim odlaskom, te da je riječ o neuvjerljivom ex-post izgovoru. A ukupno ozračje u EU danas me drži čvrsto u uvjerenju da je za Hrvatsku bilo ključno završiti pregovore u lipnju 2011. i da je to postignuće bivše vlade i HDZ-a koje će se tek s vremenskim odmakom na pravi način znati cijeniti.

Ima li novo vodstvo kapacitet i sposobnost da dovede stranku do pobjede?

– Novo vodstvo HDZ-a ima sposobnost i obvezu da pripremi kvalitetnu kampanju za izbore. A članovi stranke trebaju dati svoj doprinos. Stvaranje 23 odbora dobar je način da se što više ljudi uključi u formiranje politike. Korisno je i koaliranje sa srodnim strankama i okupljanje na platformi koja kombinira tradicionalne hrvatske vrijednosti i slijedi suvremene trendove te radi iskorak prema političkom centru, što omogućuje pobjedničke rezultate.

Trebamo ljude bez repova

Mislite li zaista iskreno da povjerenje koje je HDZ imao kod dijela hrvatskih birača još postoji, nakon toliko primjera korupcije?

– Naravno da postoji hendikep zbog procesa koji se vode za razdoblje u kojem je Sanader vodio HDZ i u kojem je došlo do niza nepravilnosti. Stoga je potreban jasan rez, te da svi za koje se utvrdi da su odgovorni snose posljedice. Potrebno je da se iznjedre ljudi koji nemaju repova i koji mogu vratiti povjerenje birača.

Godinama ste bili u diplomaciji, vjerojatno dobro poznajete i premijera Zorana Milanovića iz diplomatskih dana?

– Naravno, znamo se iz Ministarstva iz devedesetih.

Kako ga doživljavate kao premijera?

– Respektiram njegov uspjeh u dolasku na čelo stranke i vlade. Međutim, u nastupu na aktualnom satu pogriješio je, neprimjerenim izričajem pokazao je crtu bahatosti prema saborskim zastupnicima. A kad nastupa u inozemstvu, malo koji državnik izgovara rečenice o vlastitoj zemlji koje njegovi domaćini, blago govoreći, mogu doživjeti čudno.

Na koji primjer mislite?

– Bilo je određenih izjava u Berlinu, ako su dobro prenesene, o tome kako se u Hrvatskoj tretira plaćanje poreza. Takva je improvizacija nedopustiva u situaciji kad u Njemačkoj raspoloženje prema proširenju nije entuzijastično, i kad Hrvatska samo zahvaljujući svom posebnom odnosu s Njemačkom prolazi kroz taj proces bez problematiziranja.