Kada je ujutro kročio u staju, Tibor Vajzenbah s tugom je samo mogao gledati u svoja tri mrtva janjeta. Glave su ih stajali – komarci.
– Ovce su se branile od komaraca, vrtjele se u krug, zbijale se jedna uz drugu da bi se zaštitile i janjci su u tom naguravanju ostali bez zraka. Ugušili su se – objašnjava nam Tibor, stočar iz baranjskog Novog Bezdana. Šteta je, računa, oko tisuću kuna, a nitko mu je neće nadoknaditi.
– Ako janjce odvojim, komarci ih još više napadaju jer se nemaju kamo skriti – nastavlja ovaj vlasnik stada od 300 ovaca.
Dramatične tjedne proživljavaju stanovnici Osječko-baranjske županije. Ruše se rekordi. Na mjernom mjestu Halaševo u klopke je ulovljeno nevjerojatnih 40.290 komaraca tijekom 12 sati, a dosadašnji je rekord iznosio tek nešto više od 20.000 jedinki. Županija i Grad Osijek zavapili su prema Vladi RH da pošalje novac, ona je priskočila u pomoć, a napasnicima je objavljen totalni rat – u zrak se dižu avioni. Jer, kvaliteta života dobrano je narušena. Da je netko iz svemira bacio pogled na Osijek proteklih dana, vidio bi ljude koji trče ulicom, mašu rukama i trzaju nogama, djecu kako se češu i plaču kao da kolektivno boluju od vodenih kozica, automobile koji vrludaju cestom jer, umjesto da čvrsto drže upravljač, vozači plješću rukama. Ratari motikom udaraju po zraku, a ne po zemlji... Tko god je nedavno posjetio istok Hrvatske, uvjerio se u sve to iz prve ruke. Ili iz prvog uboda. Hrvatsku je obišla snimka rasvjetnog stupa u osječkom prigradskom naselju Višnjevac, nalik tušu s najjačim mlazom vode, snimljena svega sat vremena nakon prskanja komaraca.
– Ne branim nikoga niti ikoga krivim, takva je godina. Žao mi je malenog unuka, on bi bio vani, a ne smijemo ga pustiti... – pomirljivo će Tibor s početka naše priče. Radni ritam poljoprivrednika potpuno ovisi o komarcima.
– Ovce ne mogu pasti na livadi jer se nabijaju jedna na drugu bježeći od komaraca. Gubici su veliki, na stotine kuna dnevno. Gotovo je nepodnošljivo – započinje Simon Požar iz Novog Bezdana. Ovce je obično vodio na pašu rano ujutro i kasno navečer, no postalo je to nemoguće pa su ih morali izvoditi za najvećih vrućina.
– Smetaju im i komarci i žega pa slabo pasu, nikako se ne možemo uskladiti pa ih moramo u staji hraniti, što nam povećava troškove. Vani ima hrane u izobilju, a one jedu unutra ono što im čuvamo za zimu, jer jednostavno ne mogu izdržati na paši. Prinos je mlijeka zbog komaraca sigurno 20 posto manji – kaže Simon, čije stado broji 200 muznih ovaca. Mlijeko svaki drugi dan vozi u Našice.
– Kako namuzemo manju količinu, a prevalim 50 kilometara do Našica, znatno mi rastu troškovi po litri – navodi. A kada rješava papirologiju u Belom Manastiru, skokne i do trgovine da kupi sprej protiv komaraca, bez kojega svoje desetomjesečno dijete ne može pustiti u dvorište.
– Posvuda je izboden! – dodaje.
Tu su oduvijek
U vrtiću u Petrijevcima nadomak Osijeku apelirali su na roditelje da, uz dijete, ostave i sprej protiv komaraca. No, donijeli su ga samo oni koji su ga imali u zalihi. Police su s repelentima, naime, ekspresno ispražnjene – nije ih bilo u dućanima od Osijeka pa sve do Belišća.
U Čepinu su čak apelirali na mještane da isprazne vodu iz vaza za cvijeće na groblju da komarcima ne bi osigurali sigurno utočište za novo leglo.
– Normalna je ovo godina za naš kraj, nikakav izuzetak, samo smo postali razmaženi. Komarci su tu oduvijek – “srezat” će, pak, u startu stručnjak za komarce prof. dr. sc. Enrih Merdić s Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Odrastao je u Donjem gradu, uz Dravu, pa tako i s komarcima, na kojima je i doktorirao, i to prvi u Hrvatskoj.
– Komarci se pojavljuju kada se poveća vodostaj i rijeka izlazi iz korita, pojas od korita do nasipa puni se vodom, od 30 centimetara do jednog metra dubine, i tu se nalaze jajašca. Kad se taj pojas potopi, pojavljuje se velik broj komaraca. Razlika je od godine do godine jedino u tome koliku razinu dosegne Drava: kada prijeđe 200 centimetara, izlazi iz korita, a na 320 centimetara su praktički sva legla popunjena – poučava profesor Merdić.
– Činjenica je da Osijek ima apsolutno najviše problema u Hrvatskoj kada govorimo o brojnosti komaraca. Na rubu je močvare, dakle Kopačkog rita, i uz tok Drave, čiji su nasipi dosta udaljeni od korita. Drava ima raspon vodostaja sedam metara, što je jako puno. Nasip je, nadalje, negdje 50 metara od korita rijeke, a malo dalje udaljen je dva kilometra od korita. Ta su dva kilometra kompletno pod vodom, i to je sve leglo – prikazuje on.
– Sam Osijek prostire se na 6000 hektara, a okruženi smo s 10.000 hektara poplavnih područja, to sve govori – iznosi profesor Merdić računicu. Je li, onda, svaka bitka protiv komaraca unaprijed izgubljena?
– Ne. Njemačka je isti problem uspješno riješila, a poplavljeni prostor rijeke Rajne vrlo je sličan našemu. Važna je dobra organizacija... – odgovara. Istrijebiti ih se, naravno, ne može. Evolucijski su nastali prije 12 milijuna godina, a i tada su bili vrlo slični sadašnjima. Izvrsno su se adaptirali na vodu pa su među rijetkim kukcima koji žive u dva medija.
– Ako govorimo o prilagodljivosti na pojedine situacije, onda definitivno možemo reći da se mogu prilagoditi na puno toga. Čak postanu otporni i na kemijski otrov – rezimira naš sugovornik. U dobrim se uvjetima razmnožavaju u enormnom broju, a u lošima se pritaje u stadiju u kojemu to nepovoljno razdoblje mogu prevladati.
– Dugo je ove godine bio visok vodostaj Drave i Dunava, što je utjecalo na plavljenje velikih zelenih površina uz grad, a upravo takva stanja u okolišu osiguravaju idealna staništa za razvoj komaraca – kaže dr. sc. Dario Brdarić, voditelj Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju osječko-baranjskog Zavoda za javno zdravstvo. I klimatske promjene globalnih razmjera, nadovezuje se, pogoduju širenju komaraca.
– UN-ova vremenska agencija izvijestila je da su ekstremni vremenski uvjeti u 2018. utjecali na 62 milijuna ljudi širom svijeta, a dva milijuna ljudi moralo se preseliti. Porastom temperature zraka dolazi i do povećanog razvoja komaraca, njihova virusnog potencijala i direktnog kontakta s ljudima. Na globalnoj razini više od 700.000 ljudi godišnje strada od komaraca. Najnovija istraživanja predviđaju razvoj vektorskih bolesti diljem Europe u sljedećim desetljećima, a sve uz korak s klimatskim promjenama, međunarodnim putovanjima i trgovinom – nastavlja Brdarić.
Baš zbog toga što su i uznemirivači i prijenosnici bolesti, komarci su jedna od najistraženijih vrsta životinja na svijetu.
– Proučavam komarce od kraja 1986. i tada su bili samo molestanti. Godine 2010., prvi put u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, kada je eradicirana malarija, utvrdilo se da je tigrasti komarac na Pelješcu prenio denge virus. I od tada su komarci u Hrvatskoj ponovno vektori. Virus Zapadnog Nila, koji napada mozak i leđnu moždinu, a u kompliciranim slučajevima izaziva i smrt, pojavljuje se prilično često u panonskoj zoni, u Mađarskoj, Srbiji, Hrvatskoj, Austriji. Zabilježimo godišnje nekoliko desetaka težih viroza koje su prenijeli komarci – podcrtava dr. Merdić. Evidentirane su 52 vrste komaraca u Hrvatskoj, što je prilično velika brojka za tako malu zemlju. Usporedbe radi, u Europi žive 102 vrste komaraca. U svijetu ih je više od 3500, najviše u tropima. Osječki znanstvenici trenutačno su usmjerili snage na barkodiranje – pokušavaju pronaći razlike u molekularnim strukturama, a već su evidentirali nekoliko vrsta koje nisu novost za znanost, ali jesu za Hrvatsku. Domaći je komarac slab letač, domet mu je do dva kilometra. Ako nas ubode u dvorištu, to znači da je leglo u krugu od sto metara. Poplavni komarci, pak, aktivno mogu preletjeti i do 30 kilometara.
– U prvih deset dana života bez problema mogu prijeći deset kilometara od mjesta gdje se izlegu. Inače, svjetski je rekorder komarac koji živi u Sjevernoj Americi, a zabilježen je 90 kilometara udaljen od legla – otkriva profesor Merdić.
Bez obzira na to o kojima je riječ, najučinkovitije ih se tamani larvicidnim tretmanima ličinki.
Poharana mjesta
– Izdavali smo preporuke Gradu Osijeku za larvicidno tretiranje, a jedina opcija bila je provedba takvih tretmana ručnim aplikacijama, tj. izostala je mogućnost tretmana iz aviona i/ili helikoptera i/ili dronova. Iz Grada Osijeka rekli su nam da se ove godine nitko nije javio na taj natječaj, odnosno nije bilo izvođača radova. Govorimo o iznimno velikim poplavnim područjima koja su većim dijelom i nedostupna za rad s ručnim aplikacijama. Trebamo imati i na umu da je udio poplavnih komaraca u samom gradu Osijeku više od 70 posto, a kućnih oko pet posto. Znači, da se i stvore idealni uvjeti za provedbu larvicidnih tretmana poplavnih područja, još uvijek ćemo imati onih pet posto kućnih komaraca koji se razvijaju oko kuća u vodenim površinama, u raznim lokvicama i spremnicima vode kao što su posude za cvijeće, automobilske gume ili bačve. Što se tiče javnozdravstvenog aspekta komaraca, nama je osobito važan kućni komarac jer je on prema smjernicama Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti jedan od glavnih prijenosnika virusa Zapadnog Nila na ljude – objašnjava Brdarić iz ZJZ-a.
Župan Ivan Anušić ističe da su još početkom 2018. osnovali županijsko Povjerenstvo za koordinaciju sustava kontrole komaraca i uspostavljanja programa u gradovima i općinama, čiji je zadatak donošenje Strategije kontrole komaraca.
– Strategija bi dala jasne smjernice općinama i gradovima u čijoj je nadležnosti prevencija i suzbijanje komaraca. Županija nema nadležnost ni raspoložive instrumente za borbu protiv komaraca. Ako se svi ne uključe u sustavnu i cjelogodišnju borbu protiv komaraca, i to gradovi, općine, ZJZ, fakulteti, ustanove za zaštitu prirode, Vlada i Ministarstvo zdravstva, ovakve će nam se situacije ponavljati. Iznimno je važna i edukacija građana – poručuje Anušić. Problem je, stava je on, očito morao eskalirati da bi se stvari pokrenule s mrtve točke.
– Građanima koji se ne mogu prošetati gradom, sjediti u dvorištima ili raditi u vrtu u ovom trenutku nema smisla govoriti o tome tko je, a tko nije odradio larvicidno tretiranje. Ovo što se danas događa kod nas, već sutra može pogoditi drugi grad, županiju ili državu – upozorava župan. Grad Osijek za bitku protiv komaraca u 2019. izdvojio je tri milijuna kuna iz proračuna. Zabrinjava što, osim Osijeka, za obračun s komarcima sredstva osiguravaju, koliko je županu poznato, još tri grada i tri općine, no riječ je o znatno manjim iznosima. U županiji je, usporedbe radi, sedam gradova i 35 općina. Apsurdno je, upozoravaju u osječkoj Gradskoj upravi, i što Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno i nedvosmisleno nalaže obavezu tretiranja komaraca lokalnoj razini vlasti, no za neizvršavanje ove obveze zakonom nisu predviđene nikakve kazne.
– Činjenica je da ove i prošle godine čak 60 posto općina i gradova u Osječko-baranjskoj županiji nije uopće planiralo sredstva za kontrolu komaraca, a sljedećih 20 posto odvojilo je tek simboličnih od 10.000 do 50.000 kuna. Posljedica neophodnih, ali neodrađenih larvicidnih tretmana na velikome poplavnom području i izostanak sustavne kontrole komaraca na području cijele Slavonije i uz nedovoljnu razinu javnozdravstvene svijesti razlog su 20 godišnjeg nesmetanog razvoja komaraca u poplavnom bazenu od Valpova do Erduta, od Drave do mađarske granice! Osijek jedini sustavno planira financijska sredstva i pravodobno odrađuje sve potrebne radnje za kontrolu komaraca, ali samo na području koje administrativno pokriva. No, na našu žalost, komarci ne poštuju administrativnu teritorijalnu podjelu – iznosi Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka. Osijek se, upozoravaju godinama, ne može samostalno uspješno braniti.
– Ministarstvo dobiva redovita godišnja izvješća o poražavajućem broju onih koji poštuju zakonske obveze i potrebe na terenu, no od njih nema potrebne reakcije. Postojeći sustav nije učinkovit – objašnjava Kristić. U Gradu su stava kako je osnivanje Javne ustanove dobar put za sustavne tretmane komaraca na njihovim izvorištima.
Zašto naša "vlada" sada ne preseli svoj ured u Osijek i održi sjednicu na otvorenom u znak s solidarnošću s građanima Osijeka.