Ražanj se ne pravi dok je zec u šumi pa, iako su lokalni izbori za manje od četiri mjeseca, o konkretnim kandidatima ovaj put nećemo. Ne zato što tako želimo, nego zato što velike stranke za velike gradove svoje ljude još skrivaju. Ili, možda, računaju tko bi im gdje mogao prouzročiti manju blamažu. Na što će se birači koncentrirati prije nego što zaokruže listić, hoće li neke stranke koristiti pandemiju kao argument na parlamentarnim izborima, tko će spominjati potres, koliku će ulogu igrati ideologije pojedinih stranaka među biračima, što mogu nezavisni i u kojoj će mjeri na glasove utjecati afere poput “zagorske kleti” i namještanje poslova u Požegi, pitali smo stručnjake. Da su se ljudi za borbe u velikim gradovima već odavno trebali istaknuti, kaže nam sociolog Dragan Bagić.
– Nedvojbeno je da se lokalne organizacije dviju najvećih stranaka u velikim gradovima nalaze u ozbiljnoj kadrovskoj krizi. To je pogotovo vidljivo u Zagrebu, gdje obje te stranke traže kandidate u širem krugu osoba bliskih stranci ili čak izvan stranke – kaže Bagić, a slaže se s njim i politička analitičarka Ankica Mamić. Ona također spominje metropolu, ističući da u njoj ni SDP ni HDZ već deset godina nisu iznjedrili adekvatnog kandidata. Razlog tome je, govori, “divlji brak” koji imaju s gradonačelnikom Milanom Bandićem.
– On je godinama bio član SDP-a, koji je svoju neorganiziranost skrivao iza njegovih populističkih stavova i “delanja”, a kad je Bandić izašao iz stranke, pod skute ga je uzeo HDZ, koji pušta da se sve negativno svali na njega, a oni održavaju sinekurne odnose pod kišobranom – govori nam Ankica Mamić. Još ima vremena za kandidate, smatra pak stručnjak za strateško komuniciranje Božo Skoko.
Tušek smanjio šanse HDZ-u
– Sve ovisi o strategiji i konkretnim kandidatima koje će HDZ i SDP odabrati. Nekada može biti strateška odluka da se kandidat pozicionira u zadnji tren kao iznenađenje, a nekada je strateški pristup upravo isticanje kandidata dovoljno rano kako bi stekao prednost pred konkurencijom i izgradio prepoznatljivost – objašnjava Skoko. Dodaje kako se nada da je u slučajevima najvećih stranaka riječ upravo o svojevrsnoj strategiji, a ne o neodlučnosti i nedostatku kvalitetnih kandidata. A kad jednom oni budu i poznati, na što bi se trebali koncentrirati, mogu li se lokalni izbori dobiti na pandemiji ili potresu?
– Logika lokalnih potpuno je drukčija od one parlamentarnih izbora. Teško će netko dobiti afirmirajući nacionalne teme, komentirajući pandemiju ili napadajući Vladu zbog nedovoljne hrabrosti da se upusti u ozbiljnije reforme. Biračima je to možda zgodno slušati, ali birat će one koji im ponude konkretna rješenja za njihove svakodnevne probleme i kvalitetu života. Na lokalnim izborima birači nisu pretjerano fokusirani ni na ideologije, jer na njima se glasa za ljude, a ne za stranke – kaže Skoko. Da će obnova nakon potresa svakako biti tema, naravno, u pogođenim područjima, ističe Dragan Bagić.
– Sudbina gradonačelnika u tim gradovima uvelike će ovisiti o tome koja će se percepcija njihova ponašanja u krizi nametnuti. Oni možda postanu krivci za sve ili spasitelji – kaže Bagić. Što se epidemije tiče, ona bi, smatra naš sugovornik, mogla biti aktualnija na županijskim razinama, jer su one imale određenu ulogu u cijelom procesu. Istra je, kaže Bagić, dobro upravljala epidemijom, što će tamošnje vlasti sigurno iskoristiti, dok su sjeverne županije imale lošu situaciju.
– To bi moglo koštati tamošnje župane, što je Radimir Čačić dobro prepoznao pa se jako angažirao da bi vršio pritisak na Nacionalni stožer te tako “skinuo” odgovornost sa sebe – objašnjava Bagić. A hoće li HDZ uspjeti “skinuti” sa sebe odgovornost za afere Tušek i Puljašić?
– Nije ovdje ni toliki problem kako afere utječu na HDZ, problem je što je konkurencija toliko slaba da se HDZ-u ništa važno ne događa. Pa vidite najnoviji Crobarometar, stranka je na 31 posto potpore građana. Što se Tušeka tiče, Zagorje je ionako pretežno SDPova utvrda, HDZ tu ne može puno izgubiti – govori Ankica Mamić, dodajući da je Slavonija također specifična. Birači uvijek idu HDZ-u.
– Dogodilo se to i sad kad se pojavio Škoro s Domovinskim pokretom. Na lokalnim izborima ime je dosta važno, posebno u manjim sredinama gdje se ljudi međusobno poznaju. Zato šanse imaju i nezavisni kandidati, pogotovo na područjima na kojima HDZ sad ima afere – kaže Ankica Mamić. Da će se HDZ teško izvući iz najrecentnijih skandala, smatra Dragan Bagić.
– Eventualno s posve novim ljudima. U Požegi je situacija takva da se stranke na vlasti mijenjaju, tako da ova Puljašićeva afera znatno povećava šanse SDP-u za povratak na vlast, ako bude imao kvalitetnog kandidata. S druge strane, Tušekova je afera smanjila šanse HDZ-u da pobijedi SDP u Krapinsko-zagorskoj županiji – kaže Bagić pa ističe kako je Viktor Šimunić “akcijom” Tušek dobio nacionalni medijski prostor na temi razotkrivanja političke korupcije, što bi mu moglo znatno dići izborni potencijal.
Most i DP mogli bi iznenaditi
– Moglo bi se dogoditi da upravo ono u čemu mu je HDZ želio “pomoći”, da kao nezavisni kandidat povuče dio biračkog tijela, on ostvari sada “na grbači” HDZ-a – kaže Bagić pa naglašava kako su ovi lokalni izbori jako važni za Most i Domovinski pokret. Te dvije stranke, kaže, sada imaju mogućnost iznenaditi u nekim sredinama, ako u prvom krugu njihovi kandidati uspiju pobijediti HDZ-ove kandidate u utrci za mjesta koja vode u drugi krug. Da navedene afere mogu biti opterećenje HDZ-u u lokalnoj zajednici, objašnjava Božo Skoko.
– Međutim, pitanje je kako se takve slučajeve percipira i doživljava lokalno. Dojam na terenu uvijek je drukčiji od onog koji nameću mediji i politička konkurencija. Uostalom, sjetimo se prethodnih lokalnih izbora, na kojima su potporu dobivali kandidati koji su bili opterećeni i većim aferama. S druge strane, ne možemo govoriti o prelijevanju afera s lokalne na nacionalnu razinu, a ni obrnuto, jer ovo nisu parlamentarni izbori na kojima stvari tako funkcioniraju. Na lokalnim izborima birači stranke doživljavaju kroz prizmu lokalnih političara – kaže Skoko. Koliko je onda uopće važna ideologija pojedinih stranka, idu li birači za svjetonazorom?– Ma ne idu ni na parlamentarnim izborima, ali na lokalnima je posebno čudno da se političare ispituje o svjetonazorskim pitanjima. U redu, ona jesu relevantna i razlog su za ulazak u pojedinu stranku, ali na lokalnim razinama trebate ljude koji znaju upravljati – objašnjava Ankica Mamić. A da je poznato da u Hrvatskoj svjetonazor određuje biračko ponašanje u velikoj mjeri, na svim razinama izbora, kaže Dragan Bagić.
– Tako će biti i na ovim lokalnim. Ali treba naglasiti da pri izboru gradonačelnika, odnosno osoba imenom i prezimenom, utjecaj ideologije donekle slabi – kaže Dragan Bagić.
Na izborima odlučuje kao i uvijek do sada-trgovina.