Otvaranje tržišta rada Europske unije za hrvatske državljane mnogima u Hercegovini bio je znak za početak pakiranja stvari i odlazak na rad u strane zemlje. Odlaze uglavnom mladi, a načelnici hercegovačkih općina već mjesecima ponavljaju kako su nemoćni zaustaviti iseljavanje jer posla jednostavno nema. I onda se pojavilo smilje! Ta poludivlja biljka, koja je do sada rasla samo po brdima, danas predstavlja slamku spasa za Hercegovinu. U prirodi ga gotovo više i nema jer je pobran ili stradao u požarima, ali ga zato ima na plantažama koje po Hercegovini niču brže od gljiva nakon kiše. Gotovo je nemoguće prebrojiti koliko je smilja posađeno ove godine u Hercegovini, ali od glavnog dobavljača kontejnera za sadnice se doznaje kako je prodao oko 25 milijuna komada! Ne, nije greška, 25 milijuna! To je minimalni broj sadnica smilja koji će biti posađen ove jeseni u Hercegovini. I to je samo početak.
Vraćaju se iz dijaspore
Ne samo da je smilje zaustavilo iseljavanje Hercegovine nego čak ljudi koji su otišli u Njemačku, Švicarsku i druge zemlje sada se vraćaju na svoja imanja kako bi se bavili ovim poslom. Zarada je više nego dobra, posao nije prezahtjevan, plasman je osiguran. Za hercegovačko smilje doslovno se bore Rusi, Francuzi, Amerikanci... Ipak, vratimo se na početak. Priča o smilju počela je prije tri godine. Malo se znalo o ovome poslu, a rijetki su se usudili posaditi plantaže od hektara ili više. Jedan od tih "rijetkih" bio je Tomislav Zelenika iz Jara kod Širokog Brijega. Njegova plantaža smilja za dva mjeseca će navršiti tri godine. Kada je prije isto toliko godina krenuo u ovaj posao, mnogi su mu se smijali. Smilje je tada bilo na cijeni od 1,5 maraka za kilogram i nitko nije vjerovao u uspjeh. Danas, oni koji su se smijali dolaze po savjete, kilogram smilja košta trenutačno 5 maraka ( 20 kuna), a bilo je i 7 maraka, dok litra ulja od ove biljke stoji najmanje 1550 eura. Nekad i puno više. Osim svega, Tomislav je uzgojio za jesenju sjetvu 250.000 sadnica, a sve su prodane i prije nego što je sjeme bilo posijano.
– Da sam imao još 250.000 sadnica, i to bih prodao. Potražnja je golema, svi se žele baviti ovim poslom. Isplativost nije upitna, zemlje imamo, a potražnja je tolika da ne možemo biti konkurencija jedni drugima – govori nam Tomislav, kojeg smo posjetili na njegovu imanju. On je ove godine obavio ljetnu berbu smilja, a sada je pred njim jesenja. Plantaža koju ima proteže se na jednom hektaru i na njemu je oko 25.000 biljaka smilja. Stare su dvije godine i ove će godine dati oko pola kilograma mase po stabljici. Smilje treću godinu dolazi na puni rod i tada se očekuje oko kilogram prinosa po stabljici. I tako idućih sedam godina.
– Cijene variraju.
Trenutačno je oko 4 i pol do 5 maraka. Bilo je i više, ali to baš i nije realna cijena ove biljke. Kada bi se zadržalo na trenutačnoj razini od 5 maraka, mislim da bi svi bili zadovoljni – ističe naš domaćin. On ne samo da uzgaja smilje nego i proizvodi ulje od ove biljke. Informacije govore kako je za litar ulja od smilja potrebna jedna tona ove biljke. Ali u to se slučaju govori o smilju iz divljine. Plantažno smilje bogatije je uljem i potrebno je oko 500 kilograma kako bi se dobila litra ove skupocjene tekućine.
– Trenutačna cijena je oko 1550 eura i stranci će uzeti sve što imate. Rusi, Amerikanci, Francuzi samo su neki od onih koji trenutačno hodaju Hercegovinom u potrazi za ovom biljkom i njezinim uljem. Koristi se uglavnom u kozmetičkoj industriji i potražnja je golema. Podaci govore kako ne bi zadovoljili ni 10 posto tržišta kada bi cijela Hercegovina bila pod smiljem. Stoga je ovo šansa koju moramo iskoristiti – naglašavaju naši sugovornici.
Ne prodaje se samo ulje od smilja nego i hidrolat koji se dobije u procesu izdvajanja ulja iz smilja. I on se koristi u kozmetičkoj industriji i jako je tražen. Sve što smo do sada pisali zvučalo je više nego nestvarno i predobro. Ipak, u svakoj priči postoji "ali". Tako je i u ovom slučaju. Dok svatko govori o otkupnoj cijeni smilja, cijeni sadnica, prinosima i zaradi, nitko ne spominje probleme s kojima se suočavaju ljudi koji se bave uzgojem ove biljke. Prvi problem jest gusjenica, koje ima sve više, a koja jede smilje. Prirodni preparati koji se mogu koristiti ubijaju gusjenicu dok je mala i mlada, ali poslije nemaju učinka. Drugi preparati koji mogu ubiti nametnika imaju kemiju u sebi koja ne bi smjela biti u doticaju sa smiljem. Biljka koja se prodaje i od koje se dobiva ulje mora biti čista od bilo kakvih kemijskih sredstava. Samo jedno prskanje može učiniti da nepoželjni kemijski elementi ostanu u zemlji na plantaži više od šest godina.
Ekološki uzgoj prioritet
– Jedino što vam preostaje jest da rukom, jednu po jednu, uklanjate gusjenice s biljke, što je težak posao. Kemijskim se preparatima ne bismo smjeli poigravati jer zemlja i biljka ostaju zatrovane godinama i to više nije smilje koje bismo smjeli prodavati. Uzgoj mora biti čist i ekološki ako želite biti u ovome poslu – poručuje Zelenika. I to je upravo ono od čega mnogi strahuju. Boje se pojave pojedinaca koji žele brz novac i koji bi svoje nasade uništavali sredstvima protiv korova, kemijskim preparatima protiv nametnika, ali i proizvodima od kojih bi biljka brže rasla. – Takvi trebaju znati kako takvo smilje neće moći prodati. Radit će se analize tla, analize biljaka i, gdje bude tragova kemije, neće se obavljati otkup i te će plantaže biti označene. Oni koji se budu pridržavali pravila neće imati nikakvih problema s plasmanom, a oni koji trče za brzom zaradom u ovom poslu nemaju što tražiti – prilično jasno objašnjavaju naši sugovornici. I ima još problema! Posljednjih mjeseci pojedine su strane udruge, pod krinkom pomoći uzgajivačima smilja, na prostor Hercegovine ubacili smilje koje nije autohtono i kvalitetom ne može parirati hercegovačkom smilju. Ipak, mnogi su primili donacije, uglavnom iz neznanja i sada se suočavaju s brojnim problemima. – Riječ je o drugoj vrsti smilja, kojega nikad nije bilo na ovim prostorima. Ono nije kvalitetno, ne daje ulje i bojimo se da će se u konačnici križati s našim smiljem i dobit ćemo nekvalitetan hibrid koji će nas puno koštati. Zato moramo biti oprezni i uzimati samo hercegovačko smilje za sjetvu – poručuje Zelenika.
Struka se mora uključiti
Svi naši sugovornici, a mnogi od njih nisu željeli imenom i prezimenom biti u ovoj priči, ističu kako se u cijeli proces mora uključiti i struka. Tu prvo misle na Sveučilište u Mostaru, točnije, Agronomski fakultet, od kojeg očekuju savjete kako se boriti protiv bolesti i nametnika na smilju, kako biljku prirodno zaštiti, kako se brinuti za nju da bi dala što veći urod. U pripremi je nekoliko stručnih konferencija u iduća dva mjeseca koje će dati odgovore na brojna pitanja uzgajivača smilja, koji imaju mnogo pitanja i traže savjete stručnjaka. I dok se priprema nova sjetva smilja sa 25 milijuna sadnica, već se razmišlja o onoj koja bi trebala doći u proljeće 2016. godine. Jedan od onih koji pomažu u cijelom procesu jest i načelnik općine Posušje Branko Bago.
– U Posušju je ove godine smilje posijano na oko 250 duluma, a iduće će godine biti oko 500 duluma. Radimo sve kako bismo ljude potaknuli da se bave ovim poslom. Već smo dobili dio sredstava za ovu namjenu i to smo već podijelili, a sada smo aplicirali na nekoliko adresa i nadamo se da će nam biti odobrena sredstava kako bismo još više mogli pomoći ljudima koji se bave ovim poslom. U ovome vidimo način kako zadržati ljude na ovim prostorima – kaže nam načelnik Bago, a slično misle njegovi kolege u drugim hercegovačkim općinama. Pravi financijski učinak od smilja Hercegovina bi trebala osjetiti za dvije godine. Tada će na puni rod doći deseci milijuna sadnica smilja, a očekuju se prihodi od oko milijardu maraka. I to je novac koji dolazi iz stranih zemalja i koji bi od Hercegovine ponovno trebao učiniti bogatu zemlju koja živi od zemlje. Da bi se dostigao taj cilj, potrebno je još mnogo rada, znoja, učenja i razvoja. Rat i poraće učinilo je da se Hercegovina velikim svojim dijelom odmakne od zemlje i radova na zemlji i bavi običnom trgovinom. Sada se ponovno svi vraćaju zemlji, koja će ponovno hraniti Hercegovinu. Za razliku od posljednjih godina, sada se vidi svjetlo na kraju tunela. Zahvaljujući smilju.
>> Zbog smilja se preorava i krš u Hercegovini za milijune novih sadnica
Smilje? Večernji koga vučeš za nos? Čemu ovaj prilog?