Iako nema veze s praznovjerjem, petak 13. ožujka ove godine - ispostavit će se kasnije - bio je dan kad je eksplodirala biološka bomba u austrijskom skijalištu Ischgl i zarazila zapadnu i sjevernu Europu. Kad je austrijski kancelar Sebastian Kurz pozvao turiste da odmah prekinu odmor u dolini Paznaun, da što prije napuste taj kraj kako bi izbjegli karantenu, stampedo skijaša u panici pogazio je sve pred sobom. Gužve su bile nesnosne. Ljudi su izbezumljeno trčali, koliko su mogli, u automobile još u pancericama. Drugi su iznajmljenu opremu izbacivali iz automobila ili autobusa i ostavljali pred ulazima u trgovine. Treći su se brže, bolje natiskali u autobuse. Dahtali su jedni drugima za vratom, od straha i adrenalina koji ih je tjerao što dalje od epicentra zaraze.
U tim kaotičnim satima virus se širio, od jednog do drugog turista, iz hotela gdje je odsjela britanska obitelj, iz autobusa u kojem su bili Nijemci, iz iznajmljenog automobila koji su podijelili Norvežani i Francuzi da bi, potom, u lanac zaraze uhvatili i suputnike u zrakoplovu prema kućama. Nekoliko dana kasnije, virus se kapilarno proširio Europom - najmanje tisuću slučajeva bilo izravno povezano sa skijalištem - natopio je društvo i bio izvan kontrole. Taj dan, 13. ožujka, bio je kulminacija incidenata koje su tinjale najmanje 10 dana, otkako je grupa skijaša s Islanda po povratku kući prijavila simptome koji su odgovarali novom virusu, a vlasti u Austriji - od one lokalne do najviše, federalne, većinom ignorirale. Stoji to i netom završenom izvješću stručnog povjerenstva predvođenog bivšim potpredsjednikom austrijskog vrhovnog suda Ronaldom Rohrerom, čiji je zadatak, kao neovisnom tijelu, bio ispitati situaciju i kronologiju događaja u europskoj nultoj točci zaraze.
>> VIDEO Strani mediji o partijanju na Zrću: 'Razvija li se novo žarište virusa'
Premalo i prekasno, glasi zaključak komisije. Vlasti su radile grešku za greškom, uključujući i kancelara i Ministarstvo zdravstva, komunikacija je bila loša i manjkava, kako horizontalna, tako i vertikalna. Odluke su se predugo čekale, prekasno su zatvoreni barovi i skijališta. Organizacija odlaska je bila katastrofalna. Ipak, komisija je ustanovila da nije bilo političkog ili ekonomskog pritiska da se minorizira problem i da se nastavi s radom, što je jedna od glavnih kritika, ali i tužbi protive Ischgla, koje tvrde da im je profit bio važniji od zdravlja i života ljudi.
U razgovoru sa 53 intervjuiranih, komisija je rekonstruirala rušenje domina. Islanđani su 3. ožujka poslali upozorenje koje su Austrijanci zanijekali, tvrdeći da su se povratnici zarazili u svojoj državi. Ipak, 5. ožujka su počeli loviti njihove kontakte. Dva dana kasnije, jedan je barmen dobio pozitivan nalaz.
- Od 8. ožujka jedina pravilna odluka trebala je biti zatvaranje barova i zaustavljanje vučnica. Sve drugo je bilo epidemiološki krivo - kaže se u izvješću.
>> VIDEO Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati?
Ništa od toga nije učinjeno. Virus se već tada, ispostavit će se, dobrano uvukao u Ischgl. No preporuka Svjetske zdravstvene organizacije glasila je: Ne zatvarajte granice, a doba globalnog turizma iza kojeg stoje niskotarifne kompanije i otvorene granice poklopilo se s pandemijom. Ischl je još početkom 60-ih godina prošlog stoljeća bio obično selo, no tad su stanovnici odlučili izvući najviše od onog što im je priroda dala i skupili novac za vučnicu. Početkom 90-ih otkrili su ga Britanci i bogati Rusi, pa ih slijedili hotelijeri tako da sada godišnje primi 300 tisuća gostiju. Nekad zabačeno selo uživo je slušalo Boba Dylana i Eltona Johna i dobilo nadimak alpska Ibiza, mjesto non-stop zabave. U ožujku su tamo boravili gosti iz gotovo 50 zemalja svijeta. Kad je kancelar Kurz objavio da se područje zatvara i stavlja u karantenu, izbila je panika.
- Pogrešno je bilo preuranjeno izvijestiti da se postavljaju kontrolne točke, kao i izdati nepreciznu najavu o zatvaranju, bez da se naglasi kako će stranci moći otputovati - kaže se u izvješću. Kad je već objava s federalne razine bila neprecizna, lokalna je trebala urediti kontrolirani odlazak, informirati turističke agencije i organizirati povratak kućama u etapama tijekom vikenda.
Umjesto toga, strah je otežao odlazak, a gužve proširile infekciju diljem Europe. U jednom trenu, polovina zaraženih u Norveškoj bila je povezana s Ischglom koji se nakon korone, sada suočava s novim problemom - sudskim tužbama u kojima se traži do 120 000 eura odštete zbog posljedica neučinkovitosti austrijskih vlasti.
Kakva debilana od članka,pa ovo je dno dna al nek ekipa klika tebi idu pare briga te jel tako,ali nemoj zaboraviti da laz kratko traje.