Rast broja nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj, koje do sada nisu imale pristup tržištu rada, odnosno, onih radno sposobnih osoba koje su izgubile svoje radno mjesto, podsjeća na Veliku depresiju iz 1929. g. u Americi. Posljedica sloma gospodarskoga tržišta bila je ogromna nezaposlenost, koja se reflektirala na svim područjima. No, istodobno s gospodarskom i socijalnom krizom, počele su se razvijati moderne tehnologije koje su promijenile način razmišljanja i tržišta rada američkog društva u cijelosti.
Budući da je naše tržište rada tek u začecima s privatnim inicijativama, nužna je potpora europske zajednice u vidu financijskih sredstava, edukacije i primjene modernih tehnologija kako bismo se mogli uspješno integrirati u europsko tržište te biti konkurentniji na tržištu rada i učinkovitiji prema tržišnim izazovima.
Europska unija sudjeluje u davanju financijskih potpora državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama kroz programe IPA, odnosno, punopravnim državama članicama putem strukturnih fondova, primjerice, Europskoga fonda za razvoj i Europskoga socijalnog fonda te Kohezijskoga fonda.
Republika Hrvatska koristila je financijska sredstva iz pretprisutnog programa IPA u razdoblju od 2007. do 2013. u iznosu od 997,6 milijuna eura. Program IPA bio je svojevrsna priprema za korištenje financijskih sredstava Kohezijske politike budući da je Hrvatska ulaskom u EU stekla ravnopravno s ostalim članicama sva prava na korištenje sredstava iz strukturnih fondova. Sredstva IPA programa predviđena su za razdoblje do prve polovice 2013. godine, a već odobreni projekti iz programa IPA u Hrvatskoj provodit će se prema predviđanjima sve do 2017. Sredstva za nove projekte iz programa IPA više se neće dodijeljivati jer su ona zamijenjena sredstvima iz strukturnih fondova, odnosno, Europskoga socijalnog fonda.
Program IPA komponenta IV korišten je za financiranje projekata iz područja ljudskih potencijala kao sastavnog dijela Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala od 2007. do 2011. s ciljem poticanja zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalnog uključivanja.
Hrvatska je IPA programe koristila tijekom pretprisutnog razdoblja, a ulaskom u Europsku uniju zamijenila ih je strukturnim fondovima. Razlikovanje programa IPA i strukturnih fondova proizlazi iz sadržaja, prihvatljivosti, planiranja, iznosa, izvora, ciljeva, sufinanciranja, sredstava, rokova i jezika.
Usporedbom između pretpristupnog razdoblja i punopravnog članstva jasno je da je Hrvatska trenutno u puno povoljnijem položaju po pitanju povlačenja sredstava iz proračuna EU. Prvi natječaji koji su već pokrenuti u rujnu 2013. odnose se na prioritetne ciljeve vezane uz stvaranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta, uključivanje na tržište rada osoba kojima prijeti socijalna isključenost, posebice žena, otvaranjem prostora za istraživanje i razvoj te jačanjem uloge civilnog društva. Tijekom prvog kvartalnog razdoblja 2014. provodit će se politika aktivnijeg zapošljavanja i socijalne uključenosti sukladno postojećim projektima u županijama te novim projektima s potporama za poticaj zapošljavanja i samozapošljavanja mlade populacije, javnim radovima za osobe koje su kroz dulje vrijeme nezaposlene, kao iza osobe romske nacionalnosti. Osobiti naglasak je na uvođenju osoba kojima prijeti socijalna isključenost, a čija je krajnja posljedica siromaštvo, u procese zapošljavanja te jačem senzibiliziranju društva za pomoć najugroženijim građanima.