Ne treba jer za mjesec dana opet bi sve bilo isto – zašto se Hrvatska ne odlučuje niti će se odlučiti na svojevrsni lockdown kakav od 2. studenog uvode Njemačka i Francuska, pojasnio nam je znanstvenik i član Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. Gordan Lauc. Na 83 milijuna stanovnika Njemačka je s jučerašnjim danom dosegla 487 tisuća zaraženih, dok je od 67 milijuna Francuza 1,24 milijuna onih koji su imali ili imaju koronavirus. Brojke su to koje ovim zemljama, govori Lauc, jednostavno diktiraju zatvaranje jer zdravstveni su im sustavi pred kolapsom. Naš, kaže znanstvenik, dobro se drži.
Nije vrijeme za društvene aktivnosti
– Prije nekoliko dana u jednom od najprestižnijih medicinskih časopisa The Lancet objavljeno je veliko istraživanje o tome koji su učinci pojedinih mjera na virus. Ono što sam prvo primijetio jest da se sami efekti zatvaranja gube već nakon nekoliko tjedana. Ili, drugim riječima, učinci mjera poput zatvaranja javnog prijevoza, zabrane putovanja unutar države i zabrane napuštanja domova vrlo su skromni i privremeni – govori nam Gordan Lauc pa objašnjava kako će djelomični lockdown, kakav planira dio Europe, odlične rezultate davati tih mjesec dana, koliko bude trajao.
>> VIDEO Dragan Primorac objasnio načine testiranja na koronavirus: 'To je preduvjet za dobivanje realnih brojeva inficiranih'
Do siječnja, broj zaraženih ponovno će porasti, a mjesec je to u kojem će ljudi i dalje uglavnom biti zatvoreni te će se virus lako širiti. Jedina mjera, govori Lauc, koja je pokazala efekt veći od 20 posto pri suzbijanju COVID-19 jest zabrana javnog okupljanja. Nju imamo.
– Kod nas se sad, koliko god se činilo suprotno zbog svakodnevnih brojki, pomalo uočava trend usporavanja zaraze. Primjerice, Zagreb vam sad raste uglavnom 50 posto tjedno, dok su se ranije brojke redovito udvostručavale. Dijelom na to utječu mjere koje trenutačno vrijede, dok je dijelom tu ulogu odigrao velik broj trenutačno zaraženih općenito. U svakom slučaju, prve su to naznake dobrih vijesti, iako smo, naravno, daleko od bilo kakvog najboljeg scenarija – govori nam Gordan Lauc.
Da se strože restrikcije ipak neće moći izbjeći, smatra pak strukturalni molekularni biolog i profesor na švicarskom Saveznom tehnološkom institutu prof. dr. sc. Nenad Ban. O tome da se razmišljalo o policijskom satu, po uzoru na Sloveniju, kazao je jučer, podsjetimo, i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
– U situaciji u kojoj je Hrvatska danas, s obzirom na gotovo tri tisuće novih slučajeva i 30 posto pozitivnih testova, djelomično zatvaranje bit će teško izbjeći. Potrebno je i važno napraviti bolne odluke da se spriječi prava katastrofa. Važno je reagirati na vrijeme i odlučno, nadam se da će se, shodno tome, i postupati – govori nam Nenad Ban pa ponavlja ono što već mjesecima “iskače iz paštete”. Budi doma.
>> FOTO Policijski sat u Sloveniji
– Bez obzira na službene mjere, sada je na svakom stanovniku Hrvatske da ostane kod kuće, osim kada se izlazak apsolutno ne može izbjeći. Mislim da svima polako postaje jasno da nije vrijeme za bilo kakve društvene aktivnosti dok se situacija barem malo ne smiri. Postoje razne teorije koje epidemiolozi razmatraju, što se strategija tiče, da se širenje virusa dovede pod kontrolu – govori Ban pa otkriva da je jedna opcija uspostava blažih restriktivnih mjera na duže vrijeme, što sad pokušava Nacionalni stožer, ili “inzistiranje na kompletnom zaključavanju na definirani kraći period”.
– Za sada nema puno podataka o tome koja od tih opcija bi bila uspješnija, ali mnogi znanstvenici smatraju da bi kompletni lockdown na određeno kratko vrijeme možda bila bolja opcija od dugoročnih restriktivnih mjera. S obzirom na situaciju, u ovom trenutku očito je da Nacionalni stožer mora napraviti teške, ali važne odluke koje će definirati tijek pandemije u mjesecima koji dolaze – kako se ni sami znanstvenici u potpunosti ne mogu uvijek usuglasiti, objasnio je Nenad Ban.
Da uvjeta za djelomični lockdown Hrvatska jednostavno nema, barem što se gospodarstva tiče, smatraju u udruzi Glas poduzetnika.
– Ono što se vrlo slabo spominje, a vrlo je važno, Njemačka je malim tvrtkama obećala vratiti 75 posto lanjskog prometa, a velikima 70 posto, tako da oni u lockdown mogu. Hrvatska si to jednostavno ne može priuštiti. Odemo li i u djelomični lockdown, za nas će to biti knockdown – govori nam predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas pa dodaje kako gospodarstvenici ionako trenutačno tek preživljavaju nadajući se da će sljedeću sezonu dočekati s cjepivom. Najgore je, kaže Bujas logično, ugostiteljskom sektoru.
– Možda se naše mjere sad čine jednima od liberalnijih u Europi, ali budemo li ih se pridržavali, izgurat ćemo ovo razdoblje. I same alternative lockdownu, poput uvođenja policijskog sata, poprilično bi utjecale ponovno na pad prometa, koji je u uslužnim djelatnostima već pao 40-90 posto. Radna se mjesta više jednostavno nikako ne bi mogla očuvati – objašnjava Hrvoje Bujas.
Samo argumentirano
A da mjere, kakve god one bile, treba dobro predstaviti, objašnjava psihologinja Mirjana Nazor. – Ljudima je sve skupa ovo već teško, što je razumljivo. Ako ponovno bude lockdown, uvede li se policijski sat, bitno je samo da za to postoji smisleno i argumentirano obrazloženje – objašnjava psihologinja pa dodaje kako je dio ljudi povjerenje u ono što se radi u svrhu suzbijanja virusa izgubio upravo zato što se jedno govorilo, a drugo se radilo. Važno je, kaže M. Nazor, biti konzistentan i jasan.
>> VIDEO Ministar Vili Beroš: Naredio sam potpunu mobilizaciju zdravstva
– U startu je ta komunikacija bila dosta loša, primjerice, govorilo se o distanci i higijeni, a onda smo ih gledali zagrljene, što se nikako ne smije događati. Čak i ako jest bio u pitanju svojevrsni zanos i veselje, kao u izbornoj noći, oni koji bi trebali biti uzor, ujedno bi trebali biti svjesni i toga da ih se uvijek gleda i da se uvijek prati što rade. A ako se oni ne mogu držati mjera koje su sami propisali, ne mogu to, realno, očekivati ni od onih kojima ih propisuju – objasnila je naša sugovornica.
Da bi Nacionalni stožer trebao biti dosljedniji, slaže se i sociolog Dragan Bagić, koji je već pojasnio kako bi prva stvar koju bi društveni znanstvenici savjetovali biomedicinskim bila da mjera i pravila bude što manje, da one budu što jasnije te da se stalno ne mijenjaju, pa čak i da su strože, ako se želi postići promjena ponašanja ljudi.
– Za razliku od toga, naš Stožer u posljednjih je nekoliko tjedana “proizveo” velik broj mjera i preporuka koje su se mijenjale ili nadopunjavale na tjednoj bazi. Još nismo uspjeli shvatiti koja su važeća “pravila”, a već su izlazila nova. Pravila s puno izuzetaka ili puno varijacija siguran su put u neuspjeh. A upravo to dogodilo se u najnovijem setu mjera koji uključuje nekoliko numeričkih ograničenja što se okupljanja tiče, na koje se dodaje i još niz “sektorskih” izuzetaka – pojasnio je Bagić.
Zbog korone pobiti če ljude od drugih ustaljenih bolesti to je sramota a bolnice ne primaju pacijente zbog korone ....svake 3 sekunde umre u svijetu jedno dijete od gladi