Kako se troši proračunski novac, jedno je od ključnih pitanja u funkcioniranju države, a javni uvid u to smanjuje šanse za
korupciju i povećava šanse za utjecaj građana i povećanje participativne demokracije. Prema najnovijem istraživanju Instituta za javne financije, prosječna proračunska transparentnost svih 576 lokalnih jedinica, mjerena provjerom objave pet ključnih proračunskih dokumenata, ima ocjenu 4,1 od mogućih 5. Iz godine u godinu, u posljednjih šest ciklusa sve je bolja – s početnih 1,8 porasla je na 4,1. No, iako to na prvi pogled zvuči dobro, može puno, puno bolje.
I dalje postoje velike razlike među lokalnim jedinicama; prosjek županija je 4,9, gradova 4,5, a općina 4. Također, u ovom zadnjem ciklusu sedam općina nije objavilo ni jedan, a 17 općina i jedan grad (Križevci) objavilo je samo po jedan proračunski dokument. Gotovo 20 posto lokalnih jedinica (jedna županija, 13 gradova i 101 općina) ne objavljuje ni sva tri dokumenta koja su po zakonu obvezni objavljivati, a to su izglasani proračun te polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna. Usto, čak se 41 posto lokalnih jedinica (jedna županija, 37 gradova i 200 općina) ne pridržava uputa Ministarstva financija i ne objavljuje oba dodatna dokumenta; prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane. Još kad se vratimo na činjenicu da sama objava dokumenata ne znači automatski i apsolutnu transparentnost, nego se samo smatra prvim korakom k višim razinama transparentnosti nužnima za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava, prostora za poboljšanja ima napretek.
Osobito u doba krize – kad se zbog koronavirusa, a u Zagrebu i okolici dodatno i zbog potresa, prihodi smanjuju, a rashodi
rastu – ta je kontrola potrebnija nego ikada. Izvanredne okolnosti ne smiju biti opravdanje za netransparentne radnje koje bi mogle, kratkoročno i dugoročno, utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomska, društvena i politička kretanja te na blagostanje građana – ističu u Institutu za javne financije.
Priznanje Instituta za objavljenih pet proračunskih dokumenata ove godine dobiva 18 županija, 87 gradova i 201 općina.
U odnosu na istraživanje iz 2019., najviše su se popravile, s nule na peticu, općine Pašman, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-
srijemska županija) i Zmijavci. Najviše su se „pokvarile“ (imaju tri dokumenta manje nego lani) općine Cerna, Gundinci, Kolan, Lanišće, Podravska Moslavina, Strahoninec, Sveti Filip i Jakov te grad Križevci. U svim dosadašnjim ciklusima svih su pet dokumenata objavljivali Krapinsko-zagorska, Šibensko- kninska, Varaždinska i Zadarska županija, kao i gradovi Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb. Ni jedna općina nije u svim ciklusima objavila svih pet dokumenata, a jedna, Galovac ni u jednom od ciklusa nije objavila niti jedan od traženih dokumenata. Uz Galovac, u ovom ciklusu ni jedan dokument nisu objavile ni općine Gorjani, Karlobag, Kolan, Podbablje, Sveti Filip i Jakov i Vrbje.
samo je revizija ta koja nešto znači, objavljivanje podataka ne znači ništa! sve se i dalje može dogovoriti, ako i u švedskoj i finskoj, samo što se tamo to smatra dobrim poslovnim modelom, zaštitom od strane konkurencije, i narod to ne smatra korupcijom, za razliku od nas koji sumnjamo i mislimo da je sve koruptivno. ajd probajte dobiti posao u finskoj na nekom javnom natječaju... u bilo kojoj grani...