Lokalne su vlasti već pripremile popis prijedloga Vladi kojima se može “prebiti” gubitak od približno dvije milijarde kuna koji će nastati povećanjem neoporezivog dijela dohotka sa 2200 na 2600 kuna i promjenom poreznih razreda. Građanima najzanimljiviji dio, ali i najškakljiviji, vezan je uz povratak obvezne godišnje prijave poreza na dohodak.
Lokalne vlasti traže od ministra financija Borisa Lalovca da obveže sve koji osim redovne plaće ostvaruju neki drugi dohodak, bilo autorski honorar, dohodak od najma, kapitala i slično, na predaju godišnje prijave poreza na dohodak. Sad tu obvezu imaju samo oni koji promijene dva poslodavca. Procjenjuju da bi time vratili 700 milijuna kuna, i to od osoba koje osim plaće ostvaruju druge dohotke, ali nemaju ih obvezu prijavljivati.
Na udaru suci, bankari...
Drugi se dohodak oporezuje sa 25%, a prema podacima Regosa, svaki mjesec ga ostvaruje između 35 i 50 tisuća različitih primatelja. U izbornom mjesecu taj se broj poveća i na 70 tisuća zbog promatrača na izbornim mjestima.
Obveznu prijavu drugog dohotka želio je uvesti i Slavko Linić, ali morao je odustati jer se usprotivio HNS koji je to doživio kao udar na srednji sloj. Lokalci pak vjeruju da s pomicanjem granice od koje se primjenjuje stopa od 40% na 13.200 kuna taj prigovor pada u vodu. Vraćanje godišnje prijave poreza na dohodak pogodilo bi suce, liječnike, bankare, menadžere, članove nadzornih i upravnih odbora ako im ukupna primanja preskoče u najveću stopu poreza na dohodak jer bi na drugi dohodak morali doplatiti razliku od 15%. Nezaposlenima koji ostvare povremenu zaradu to ne bi stvorilo dodatnu poreznu obvezu. Ostali prijedlozi lokalaca odnose se na usmjeravanje drugih državnih poreza prema njima ili pak promjenu zakona kako bi prihode od komunalne naknade trošili bez ograničenja, a ne samo u komunalne investicije kao sada.
Inače, ovogodišnji budžet svih lokalnih jedinica iznosi 22 milijarde kuna, od čega se više od polovice puni od poreza na dohodak i prireza. Neki su gradovi već zaprijetili da će povećati prirez, što je njihovo autonomno pravo koje su dosad iskoristila 282 grada i općine. Jedino županije ne mogu uvoditi prirez, koji je u svim lokalnim jedinicama niži od zakonski dopuštene granice. Najveći budžet lokalci su imali 2008. godine – 25 milijardi kuna, dok su im 2004. godine, kamo smo se spustili po zaposlenosti i BDP-u, budžeti bili 15 milijardi kuna.
Neka prirez koriste za razvoj
– Prirez bi mogao biti jedno od rješenja, ali lokalne vlasti ga ne žele povećavati jer je to nepopularno među građanima. Moj je prijedlog da se veći prirez iskoristi za financiranje razvojnih projekata, a ne za tekuće troškove – komentira Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonomskog instituta, koja smatra da su prigovori lokalnih vlasti dobrim dijelom opravdani. – Zajednički prihodi središnje države i lokalnih jedinica ne smiju se mijenjati unutar fiskalne godine i lokalne vlasti moraju na vrijeme biti upoznate s promjenama – dodaje Jurlina Alibegović.
Ovo je lutanje bez uma i razuma!!Pa gradovi i općine su se na temelju nekakvog oćekivanog prihoda zadužili!!Sad Mile kaže odjednom nemože tako ,,ajmo sirotinji dati mrvice a sebi još malo više!!Gradovi i općine neka se snađu!!!I još nešto ,,sad će u desetom mjesecu sestrama i liječnicima uzeti dodatke ne plaču,,tako ne da neće plaača porasti nego će sigurno pasti oko 800 kuna u prosjeku!!!To je ta čuvena politika,,drži vodu dok majstori odu!!Skupina totalnih neznalica,,a i gdje bi naučili,,u Kumrovcu,,pitam ja Vas!!!!???