Dok je u Hrvatskoj politička agenda pod hitno uvesti euro i odreći se ono malo monetarnog suvereniteta koji bismo mogli koristiti kao alat u krizi, zemlja čija je valuta utočište za investitore baš u vrijeme krize što su, zbog njezina “divljanja” od 2008. osjetili korisnici kredita u CHF-u, takav instrument utjecaja na lokalnu ekonomiju izdašno koristi i – lokalnom valutom.
Prije tri godine u Ženevi je osnovano Udruženje lokalne valute léman, švicarskog naziva za Ženevu i Ženevsko jezero, a neposredan su mu povod, govori za Večernji list Jean Rossiaud, njegov predsjednik, bili klimatska i financijska kriza. Svijest da financijska kriza može devastirati lokalne ekonomije kojima je dotad dobro išlo, mahom zbog presušivanja izvora za financiranje, potaknula ih je na vraćanje otpornim oblicima izravne ekonomije koje Rossiaud naziva postkapitalističkim modelima. Pokrenuli su i sustav uzajamnog kreditiranja između tvrtki koje dijele iste vrijednosti, uveli papirnate novčanice lokalne valute, ali i elektroničku inačicu – kriptovalutu koja se temelji na blockchainu.
Time osiguravaju neovisnost: kod klasičnih ugovora potrebna je treća strana koja će potvrditi transakciju; primjerice, za prodaju zemljišta nužni su javni bilježnici, no u ovom slučaju tu funkciju ima matematički sustav. Transakcije se odvijaju na posve siguran način, a za različite transakcije može se koristiti više valuta. Rossiaud navodi primjer Japana gdje se valuta kojom se plaća skrb za djecu u jednom gradu u drugome može zamijeniti za valutu kojom se plaća skrb za starije. Kod nas nezamislivo?
Možda i nije, Zadruga za etično financiranje upravo je najavila prvu internu valutu za svoje članove – ZEF kunu, a uskoro i vjetrokunu koja bi trebala osigurati stabilnost cijene energije proizvedene iz vjetra. Švicarac koji je u Zagrebu boravio na 5. konferenciji o dobroj ekonomiji pozdravlja hrvatsku inicijativu, poručuje da su takve promjene nezaustavljive čak i onda kad im aktualna politika nije naklonjena.
Lokalna valuta prvi se put pojavila 1930-ih u austrijskom Wörglu. No vi niste povijesni eksperiment. Sustav radi. Koliko dugo i kako?
Lokalne valute nisu nov koncept ni novi eksperiment. Još 1847. imali smo desetke aktivnih valuta na području Švicarske. Bilo je to prije švicarskog franka i suzbijanja lokalnih valuta. Nakon financijske krize 1929., 1934. kreirana je dopunska švicarska valuta, WIR, koja je istodobno bila i uzajamni kreditni sustav. Otpornost švicarske ekonomije nakon Drugog svjetskog rata često se objašnjava upravo važnošću uloge WIR-a u jačanju mreže poduzetnika, što je bio dugoročan proces. Danas WIR ima 60.000 članova. Postoji još jedna vrsta komplementarne valute, kad svoju službenu valutu zamijenite lokalnom. Čineći to, koristite isti novac – dvaput. Vaša je službena valuta deponirana na bankovnom računu i omogućava ulaganja u lokalna poduzeća koja rade na održivosti za budućnost: u ekopoljoprivredi, ekoenergiji i slično. Ali, istodobno, dobivate isti iznos novca u svojoj lokalnoj valuti da ga trošite u lokalnoj mreži dućana i poduzeća. Znate i da će vaš novac donijeti dobrobit lokalnoj zajednici i da se nitko neće s njim igrati na međunarodnim financijskim tržištima.
Koja je osnovna inovacija koju je léman donio lokalnom gospodarstvu?
Glavna je inovacija što kombiniramo B2B (business to business – kooperativni odnos između kompanija) i B2C (business to customer – prodaju roba i usluga internetom krajnjim korisnicima) sustav kako bismo ojačali održivost lokalne ekonomije. Inspirirao nas je WIR i gradimo kompletan kanal opskrbe (od sjemena do kruha). Ali naši članovi potpisuju i povelju o odgovornosti prema društvu i okolišu i naša kompletna mreža već gradi ekonomiju budućnosti koja isključuje ugljikov dioksid i spekulativnu ekonomiju. Štoviše, s našim elektroničkim novcem, lémanom, kombiniranjem B2B i B2C sustava, moguća je i isplata dijela plaće u lokalnoj valuti, čime se zatvara ekonomski ciklus. Druga je inovacija što smo lokalni, ali prekogranični. Moramo redefinirati ekonomiju, počevši odozdo, odgovarajući na “bazene života”. Regija oko Ženevskog jezera homogeni je “bazen života”, ali umjetno premrežen političkim granicama koje nameću nejednak i neharmoničan razvoj. Treća je inovacija naš elektronički platni sustav s kriptovalutom, temeljenoj na našoj vlastitoj blockchain tehnologiji, bez spekulacija i s niskim utroškom energije, potpuno transparentan, decentraliziran i s distribucijom podataka. To je viševalutni novčanik. Otvoreni smo, svaka lokalna ili društvena valuta koja želi biti dio mreže može se uključiti u upravljanje i tehnički razvoj naših rješenja.
Koja je onda uloga tehnologije u implementaciji lokalnih valuta? Budući da ih je bilo moguće uvesti još u prošlom i pretprošlom stoljeću...
Sav ovaj razvoj koji sam opisao ne bi bio moguć samo uz račune!
Zašto ste odlučili uvesti lokalnu valutu baš 2015. i koje je dobrobiti dosad donijela?
Zbog globalne financijske krize 2008. i njezinih sistemskih posljedica u cijelom svijetu. Trebamo komplementarne valute da bi lokalna zajednica bila otpornija, na osnovi jake mreže lokalnih poduzeća. Globalna okolišna i klimatska kriza također pritišće da se iznađu lokalna i konkretna rješenja – a ovo je vrlo jednostavno i pragmatično rješenje.
Koji je doseg lémana? Koliko ga ljudi trenutačno upotrebljava?
Oko 550 poduzeća u Ženevi za sedam do osam tisuća klijenata. Možete platiti dio svojih računa švicarskim francima ili eurom, a dio lémanom, nema nikakvih ograničenja.
Tko nadzire lokalni monetarni sustav i kakav je odnos države i regulatora prema njemu?
Mi smo udruženje koje to radi, Udruženje lokalne valute léman. Demokratski se upravlja, a Glavna skupština vrhovno je tijelo. Budući da smo prekogranični, pridržavamo se i francuskih i EU propisa, kao i švicarskih. Švicarski regulator FNMA (Swiss Financial Market Supervisory Authority) ima dvije obveze: nadzor banaka i pranje novca. Mislimo da je jako važno poštovati tu regulativu. Surađujemo s njima da bismo bili što usklađeniji, a tražimo i potporu politike za novi zakon kako bismo bili još učinkovitiji. Vlada se ne upliće, to joj nije ni kompetencija. Ali ni ne ometa. Lokalna je vlast vrlo zainteresirana; imamo tri mala grada koja prihvaćaju léman – tri gradonačelnika priznaju isplatu dijela plaće u lémanu. To je svega jedan posto plaće – oko 1000 švicarskih franaka. Ali nije moguće platiti porez u lokalnoj valuti, što nam nije ni važno u ovom trenutku. Da možemo plaćati javni prijevoz, struju, vodu, plin, to bi bio veliki napredak i razgovara se o tome, moglo bi se realizirati za nekoliko mjeseci ili godina. Ako velike tvrtke počnu upotrebljavati léman, one će tražiti i da njime plaćaju porez.
Vi u Švicarskoj niste alternativni monetarni sustav, nego “mainstream”. Kako ste to uspjeli?
Ne razumijem vaše pitanje. Ne zanima nas jesmo li alternativa ili “mainstream”. Samo činimo ono što nam se čini najrealističnijom akcijom za stvaranje lokalnog bogatstva u otpornim, neovisnim, održivim i demokratskim mrežama odgovornih poduzeća i potrošača.
Gradite kreditni sustav za članove uz kamatnu stopu od nula posto. Kako to izgleda?
Već je u funkciji. Sustav sam omogućava tvrtkama da dobiju kreditne linije. Dobivaju ono što trebaju da proizvode za svoje dobavljače čak i kad imaju manjak likvidnosti. Njihov račun u lémanu može neko vrijeme biti negativan, ali novac nije zapravo posuđen, nisu bili u dugu, rizik preuzima platna zajednica u cjelini i nema smisla za to tražiti kamatu. Uzimamo samo jedan posto naknade za održavanje elektroničkog sustava. Za svaku tvrtku dogovaramo limit kreditne linije; ako dođe u tu situaciju, pomažemo joj naći klijente, no ako je loša – treba se ugasiti. Budući da zapravo nema novca, nema ni kamate. Ni banke ga nemaju. Za što plaćati?! Mi moramo održavati sustav, to je jedini trošak. Ako napravim s vama posao od 1000 lémana, na vašem je računu plus 1000, na mojem minus 1000. Ako tvrtka ima 900, minus je 100. Ali ako dalje proizvode i posluju s članom zadruge, prodajom će zaraditi i nadoknaditi taj iznos. Prednost je što građani sami odlučuju u što se njihov novac investira.
Je li svaka ekonomija prikladna za uvođenje lokalne valute? Trebaju li postojati neki preduvjeti?
Ne trebaju. To je vrlo učinkovit alat za teritorijalan održivi razvoj, koja god bila razina razvoja, struktura lokalnog gospodarstva i konjunktura ekonomije. Ako se kreće od lokalnih uvjeta i s lokalnim gospodarskim akterima, lokalne su valute uvijek u skladu s društvom. Uvođenje lokalne valute kod nas je zapravo bilo vrlo jednostavno jer smo razvijena ekonomija. Teško je ako postoji nedostatak likvidnosti. Nismo htjeli čekati drugu krizu, da budemo u teškoćama. Vodila se rasprava o tome trebaju li Grci izaći iz eura, ali to nije imalo smisla u tom trenutku. U Kanadi su napravili simboličnu gestu, ali nezakonitu. Presjekli su novac napola i rekli da je to – nova valuta. No, kanadski zakon zabranjuje uništavanje novca.
Postoji li veza solidarne ekonomije i lokalnih valuta?
Solidarna je ekonomija već mreža ekonomskih sudionika koji su svjesni potrebe da grade mreže za društvenu i okolišnu odgovornost. Oni čine dobru polaznu osnovu za svako društvo. Lokalna je valuta vrlo učinkovit alat za jačanje gospodarskih i komercijalnih veza unutar mreža solidarne ekonomije, ali je također vrlo dobra sredina za širenje tih inovativnih vrijednosti i praksi prema ostatku gospodarstva uključujući javne uprave.