Loš rezultat nije kraj za gubitnike, više je poruka da im loše ide

Europski izbori mnogima su donijeli razočaranje jer nisu osvojili željeni mandat. I dok je nekima nedostajalo samo nekoliko tisuća glasova, za druge se pokazalo da su daleko od moći koja se inače veže uz njih. Neki ih već proglašavaju političkim mrtvacima, no analitičari se slažu kako europski izbori ne mogu biti ti koji će zadati konačni udarac nekoj političkoj opciji i zauvijek je umiroviti. Prije svega su opomena, trenutak u kojem trebaju zastati, pogledati gdje su eventualno pogriješili u svom radu i porukama koje su komunicirali te iz svega izvući lekciju.

Rješenje u novim koalicijama?

– Ovo nisu izbori za vlast, pa nisu ni poruka liderima gubitnika da je vrijeme da idu. Više je ovo poruka da im loše ide, da su birali pogrešne strategije za izbore – komentira politički analitičar Žarko Puhovski, dok analitičar Ivan Rimac dodaje kako će gubitnicima izbora biti teško živjeti s neuspjehom te će se morati dodatno dokazivati kako bi pokazali da imaju daljnjeg potencijala.

– Ovo može biti kraj određenim listama i strankama, ali ne i kombinacijama u koje bi potencijalno mogli ulaziti. Ovo im je svima prilika da vide tko će s kime moći sjesti, a tko ne, postoje li određeni animoziteti među njima. To su otvorena pitanja sada prije ostalih izbora, pogotovo kad znamo da više malo tko može samostalno osvojiti vlast – komentira nam analitičar Ivica Relković.

Veliko je iznenađenje bila vijest da Most, koji je sudjelovao u formiranju posljednje dvije vlade, nije osvojio ni jedan mandat. Mostovce i njihova čelnika Božu Petrova nisu obeshrabrili takvi rezultati, još će se jače, kažu, nastaviti boriti za pravednu Hrvatsku.

– Naravno da nije ugodno kad ti tako malo glasova nedostaje do mandata i kad znaš da dosta ljudi koji te podržavaju ipak nije izašlo na izbore. Sada radimo analizu rezultata i naše kampanje, mislim da nismo previše pogriješili s programom, ali očito nismo pronašli način da motiviramo ljude da izađu na birališta – kaže Petrov te dodaje kako zbog svih koji su javili da su ostali doma, ali su i dalje uz njih, nije toliko zabrinut za budućnost.

– Već sam rekao, za nas ovo nije sprint, nego maraton. Naravno da će nas protivnici sada htjeti proglasiti političkim mrtvacima, ali našim radom ćemo im dokazati da to nismo – objašnjava Petrov. Analitičari se slažu da ovo nije kraj Mosta, ali neosvajanje mandata ozbiljan je udarac za njih. Puhovski drži da su u kampanji izabrali pogrešnu strategiju “familijarnog sukoba s HDZ-om” i toga se u budućnosti trebaju ostaviti. Relković pak upozorava kako je Most ostao jak samo na jugu pa bi se, vjeruje, trebali orijentirati na jačanje po drugim krajevima Hrvatske koje su izgubili.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji već 19 godina vlada metropolom i u Saboru broji dvoznamenkasti broj zastupnika te i dalje skuplja “žetončiće” po saborskim hodnicima, na ovim je izborima nacionalno dobio manje od dva posto glasova. Čak ni u Zagrebu nije uspio prijeći prag, što svakako govori da nije toliko snažan koliko vjeruje da jeste te da se ta njegova prividna snaga u Saboru može u sekundi istopiti.

Čak ni Dalija Orešković i njen Start nisu uspjeli osvojiti više od dva posto glasova. Ona vjeruje da rezultat i nije tako loš s obzirom na malo novca i neizgrađenu mrežu na terenu.

– Nije mi bio primarni cilj osvojiti mandat, iako bismo s njime imali bolje uvjete za dalje – kaže Dalija Orešković dodavši kako joj je cilj u budućnosti jasno se pozicionirati. Puhovski se slaže da se ona prije svega mora baviti stranačkom strukturom i organizirati teren.

U sklopu Amsterdamske koalicije na izbore su išli i GLAS i HSS, čiji čelnici nisu osvojili mandate. Oni vjeruju da je to zato što je odmah rečeno kako će u Bruxelles slati prvoga na listi, IDS-ova Valtera Flegu, pa su ljudi automatski njemu i davali glasove. Ne vide to kao osobni poraz, no analitičar Puhovski vjeruje kako baš takva organizacija ubuduće može biti problem jer je pitanje kako će na, recimo, parlamentarnim izborima postići dogovor o redoslijedu stranačkih kandidata na listama i po izbornim jedinicama.

Slična, ali različita desnica

Blizu pragu bili su i Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku koji jesu očekivali bolje rezultate, ali ih veseli da se pokazalo da imaju svoje, kako kažu, autentično biračko tijelo.

– Nije nas ovo obeshrabrilo, ništa dobro se ne stvara preko noći. Uvjerena sam da bismo imali jalove rezultate da smo se udružili s ostalom desnicom kako to svi sada zagovaraju – kaže nam Bruna Esih dodavši kako se sve te desne opcije prilično među sobom razlikuju pa je to ključni razlog zašto i prije izbora nisu išli u koaliciju. Ono što sad izgleda kao pobjednička priča, nije nužno i ispravna priča, dodaje Esih zaključivši kako ove rezultate u skladu s poslovicom “nekada pobijedite, nekada imate školu” vidi kao lekciju za dalje. Dobar rezultat, ali ipak nedovoljan, imala je bivša europarlamentarka Marijana Petir za koju je glasovalo gotovo 50 tisuća ljudi, što vidi kao veliki politički kapital za budućnost.

– Sada sam još pod dojmom izbora te ću si uzeti dovoljno vremena da donesem najbolju odluku za budućnost – kaže Petir podsjetivši kako pripada politički desnom centru, ali osuđuje svako koketiranje s bilo kojim totalitarizmom i radikalizmom.

– Oni koji se mogu pronaći u ovome što zastupam, dobrodošli su za razgovore o suradnji – govori o eventualnim planovima.

Analitičar Rimac zaključuje da je ona u javnosti prepoznata kao europarlamentarka pa je pitanje hoće li je javnost prepoznavati i u lokalnoj i nacionalnoj politici.